Grafiti slavljenja ustaškog pokreta u Benkovcu poraz su svih nas

Na zidu objekta autobusnog kolodvora u Benkovcu prije nekoliko dana su nepoznati počinitelji napisali grafit s riječima »U Čapljini klaonica bila, puno Srba Neretva odnila«, što su riječi iz pjesme »Jasenovac i Gradiška Stara«. Riječi ovakvog sadržaja uznemirile su pripadnike srpske zajednice na benkovačkom području, na kojemu su međunacionalni odnosi pripadnika hrvatske i srpske zajednice već desetljećima na vrlo visokoj razini.

Komentirajući novi grafit ispisan u Benkovcu Eugen Jakovčić, glasnogovornik Srpskog narodnog vijeća, kazao je kako znanstvena institucija tog Vijeća, Arhiv Srba u Hrvatskoj, i u svojem godišnjem biltenu »Historijski revizionizam, govor mržnje i nasilje prema Srbima«, kao trend, koji s godinama ne jenjava, primjećuje poraznu činjenicu da je velik broj incidenata usmjerenih protiv Srba prije svega povezan sa slavljenjem ustaškoga kolaboracionističkog pokreta iz vremena nacističke okupacije, kojem je antisrpstvo bilo ključna ideološka odrednica.

– Kad se tomu pridoda porazna činjenica kako se takvi grafiti pojavljuju u Dalmaciji, čija jedina ideološka odrednica može biti samo i isključivo antifašizam, tada spomenuti trendovi postaju poraz svih nas.

Uoči koncerata

Ovom prilikom spomenuo bih neke od aktera koji produciraju spomenute trendove, a kazneno-pravni aspekt povezan sa slučajem ovog grafita prepustio bih pravosudnim i policijskim institucijama grada Benkovca i Zadarske županije, ističe Jakovčić.

Podsjetio bih, dodao je, kako je prije koncerata na kojima je nastupao Thompson 6. i 8. kolovoza 2024. u Imotskom, održan masovan skup mladih ljudi s bakljama i ustaškim pjesmama, skup koji je zloslutno podsjećao na slične skupove 1933. u Njemačkoj.

Neki sudionici skupa nosili su majice s natpisom »Kroz Imotski kamioni žure«, stih iz pjesme »Jasenovac i Gradiška Stara«, koja se nastavlja stihom »To je kuća Maksovih mesara« i koja je mladim ljudima postala poznata jedino kao dio Thompsonova repertoara, a čiji su integralni dio i ovi benkovački grafiti.

Eugen Jakovčić, FOTO: Patrik Maček/PIXSELL

Mržnja kao trend

– Izrazi i poruke mržnje u javnom prostoru, ali i javni diskurs koji potiče, osnažuje ili normalizira ideju moralne, kulturne, civilizacijske, biološke ili druge inferiornosti Srba, s izravnim pozivom na diskriminaciju i nasilje ili bez njega, uvjerljivo su najčešći među fenomenima koji negativno utječu na kvalitetu života pripadnica i pripadnika srpske zajednice u Hrvatskoj.

Spomenuo bih neke od aktera koji posebno osnažuju spomenuti diskurs. Predstavnici stranaka ekstremne desnice, osobito Domovinskog pokreta, Mosta i Hrvatskih suverenista, glasno su prosvjedovali i protiv najavljenih postrožavanja novčanih kazni za korištenje ustaškoga znakovlja i slogana.

To pooštravanje jednoglasno su pripisivali zloćudnom utjecaju srpskih zastupnika u Saboru. Prilikom rasprave u Saboru, zastupnik Miro Bulj svoju je diskusiju zaključio uzvikivanjem ustaškoga pozdrava »Za dom spremni«, što je prvi put da se taj slogan otvoreno koristio u Saboru, napominje glasnogovornik SNV-a koji je rekao kako u Hrvatskoj godinama djeluje određeni broj medija koji su primarno posvećeni širenju animoziteta prema Srbima u Hrvatskoj, uz jednaku averziju prema spolnim i rodnim manjinama te osobama za koje smatraju da imaju liberalne političke stavove.

Ovakav sentiment u pravilu je uparen i s afirmativnim ili apologetskim odnosom prema Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ili ustaškom pokretu. Jakovčić je naglasio kako dio tih medija uživa javno financiranje, dok su drugima izvori financiranja nepoznati.

– O tome kako ovome stati na kraj pitanje je prije svega za većinu u ovome društvu, kao i za sve pravosudne i represivne institucije, zaključuje Jakovčić dodajući da, ako su do jučer i bili avangarda u ovim stvarima, sada je mržnja svjetski trend i tim je više potrebna reakcija svih aktera u društvu.

– Nisam čuo da je ispisan ovaj grafit na zidu autobusnog kolodvora u Benkovcu, zbog svojih zdravstvenih problema ne izlazim puno vani, napominje Milan Nimac, poznati benkovački ratni veteran koji je kazao kako osuđuje taj grafit i sve druge slične sadržaje, to je za njega neprihvatljivo.

Složno žive

– Svi takvi grafiti, nažalost, škode našoj Hrvatskoj, oni koji to rade, ne znam iz kojih pobuda, ne čine dobro Hrvatskoj. Ovakav grafit ipak je izolirani slučaj. Za mene je Domovinski rat temelj hrvatske države.

Treba veličati Domovinski rat, pokojnog predsjednika Tuđmana, našu pobjedu. Ranija povijest me ne zanima.

Admiral Davor Domazet Lošo je za obilježavanja 15. godišnjice VRO-a Oluja u Kninu rekao da se klonimo 29. studenog 1943. i 10. travnja 1941., budući da nam nijedan od tih dana ne nosi nikakvu korist.

Nažalost, hrvatski narod je u Drugom svjetskom ratu bio na dvije suprostavljene strane. Stoga, trebamo veličati 5. kolovoza 1995., Dan Oluje.

Benkovački incidenti iz 2019. i 2006.

Zadnji incident usmjeren prema pripadnicima srpske zajednice na benkovačkom području zabilježen je u rujnu 2019. godine kada je tadašnji SDSS-ov saborski zastupnik Boris Milošević izvijestio kako su nekoliko dana prije toga u Biljanima Donjim kamenovane kuće nekoliko srpskih povratnika, uz prijetnje i vrijeđanja na nacionalnoj osnovi, te da su taj događaj mještani prijavili policiji.

Sličan izgred sa snažnijim medijskom odjekom dogodio se u istom mjestu u srpnju 2006. Uhićena su četvorica muškaraca iz Škabrnje. U policijskom priopćenju je navedeno kako su sumnjičeni noću oko 2.50 sati kamenovali četiri kuće srpskih povratnika u Biljanima Donjim te polijevali benzinom okućnice i zapalili ih, pri čemu je izgorjelo oko tri hektara suhe trave i niskog raslinja.

Na poziv preplašenih Srba povratnika policajci su brzo intervenirali i gotovo na djelu zatekli trojicu muškaraca, dok je četvrti uspio pobjeći, ali je kasnije pronađen i priveden.

To je čisto kao suza, to je temelj hrvatske države, ističe Nimac koji se osvrnuo i na odnose hrvatske i srpske zajednice u Benkovcu.

– U Benkovac sam došao kao policajac u službi s akcijom Oluja. Do danas sam pozitivno iznenađen da se ovdje nisu dogodili nekakvi ekscesi. Više su nego dobri odnosi Hrvatska i Srba. Srbi u benkovačkom kraju žive normalan život.

I Hrvati i Srbi, državljani Hrvatske, imaju u našoj domovini ista prava i iste obaveze. U selu susjednom mojim Lišanima Ostrovičkim, Ostrovici, u kojoj žive pripadnici srpske manjine, pozdrave me, lojalni su državljani Hrvatske. Srbi me ne smetaju.

Nitko ne dira ovdašnje Srbe, ja sam time pozitivno iznenađen. Ako se ovdje i dogodio neki izgred, bio je manji, posebno zna li se kako je u Domovinskom ratu bilo puno zločina.

Hvala Bogu da ih nije bilo, poručuje ovaj hrvatski branitelj.