Prešernov dan uz recital i glazbu

Slovensko kulturno društvo »Lipa« održalo je redovnu godišnju izbornu skupštinu i proslavu Prešernova dana u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar. Događaj su organizirali uz potporu Ureda Vlade Republike Slovenije za Slovence u zamejstvu i po svijetu, Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske te predstavnika slovenske nacionalne manjine za Grad Zadar i Zadarsku županiju.

Kvalitetno stvaralaštvo

O značaju Slovenskog kulturnog dana govorila je Tatjana Bajlo, članica društva i voditeljica tečaja slovenskog jezika u Zadru, koja je tom prigodom pripremila i recital.

– Okupili smo se kako bismo proslavili Prešernov dan, slovenski kulturni praznik posvećen najvećem slovenskom pjesniku Franceu Prešernu, autoru stihova koji danas čine slovensku himnu. Prešern je imao ogroman utjecaj na očuvanje i razvoj slovenske kulture te jačanje nacionalne svijesti, paralelno s pokretima koji su se u isto vrijeme događali i u Hrvatskoj tijekom prve polovice 19. stoljeća. O Prešernu se može mnogo govoriti, no ukratko – njegova je poezija bila prožeta domoljubnim i ljubavnim motivima. Najveću inspiraciju crpio je iz neuzvraćene ljubavi prema Juliji Primic, djevojci iz bogate ljubljanske obitelji. Upravo njoj posvetio je jedan od najpoznatijih sonetnih vijenaca, čiji prvi stihovi akrostihom otkrivaju njezino ime i prezime. Nažalost, njegov privatni život bio je ispunjen nesrećama. Iako se oženio i imao troje djece, sreća ga nije pratila – mnogi koji su ga podupirali prerano su stradavali, a i sam je preminuo u 49. godini od komplikacija ciroze jetre. Često se spominje da je puno pio, no to se može povezati s teškim životnim okolnostima koje je prolazio. Unatoč svemu, bio je izuzetno cijenjen još za života, ne samo kao pjesnik nego i kao čovjek. Djeca su ga voljela jer je uvijek nosio suhe smokve i dijelio im ih, dok je u odvjetničkom uredu, gdje se zaposlio nakon školovanja, često radio pro bono za mnoge siromašne, istaknula je Bajlo.

Podsjetimo, Prešern je proglašen bardom ili najvažnijim slovenskim nacionalnim pjesnikom koji je zadužio ovu zemlju.

– On je najvažniji predstavnik slovenske poezije iz mnogih razloga. U svoje vrijeme bio je jedini slovenski pjesnik čija je kvaliteta stvaralaštva mogla konkurirati europskim pjesnicima. Njegova djela, poput »Sonetnog vijenca« i domoljubne pjesme »Zdravljica« su jako značajna djela. Primjerice, pjesmu »Zdravljica« možemo usporediti s »Horvatskom domovinom« Mihanovića, jer obje pjesme dijele istu tematsku nit – slavljenje domovine, odnosno to su nacionalne himne, rekla je Bajlo.

Doba romantizma

Prešern je stvarao u doba romantizma, pišući uglavnom za odrasle, a njegova poezija bila je snažno prožeta osjećajima, ponajprije ljubavlju. Kasnije se njegova književnost usko povezala s nacionalnim pokretom, što je jedan od ključnih razloga njegove veličine – bio je predvodnik toga doba.

– Zanimljiv je i njegov sukob sa Stankom Vrazom, koji je kasnije prešao u hrvatski ilirski pokret. Vraz je zagovarao ideju da Slovenija prihvati takozvani ilirski jezik kao zajednički jezik južnoslavenskih naroda, no Prešern mu se tome snažno suprotstavio, odlučno se zalažući za razvoj slovenskog jezika, kaže Bajlo.

Ključnu ulogu u tome imao je i Matija Čop, s kojim je Prešern činio jedan od glavnih stupova »Kranjske čbelice« iz 1830. godine – pjesničkog almanaha koji je bio presudan za europeizaciju slovenske književnosti.

Osim obilježavanja Prešernova dana, tom je prigodom održana i Izborna skupština, kojom je predsjedala Darja Jusup. Uz nju su bile prisutne ostale članice – Rafaela Štulina, Mira Milin, te blagajnica Katarina Bezić.

Tijekom skupštine izglasana su različita važna pitanja, a Jusup je u svom obraćanju istaknula kako su u protekloj godini realizirali više od 200 aktivnosti. Pritom je posebno naglasila rad literarne skupine pod vodstvom Marije Ivoš te tečaj slovenskog jezika, koji već više od dvije godine vodi Tatjana Bajlo. Tečaj je besplatan, a odvija se dva puta tjedno u Osnovnoj školi Šimuna Kožičića Benje. Nadalje, program su obogatile i učenice dopunskog tečaja slovenskog jezika – Lea, Gabrijela i Marija, koje su recitirale stihove Otona Župančiča, najpoznatijeg slovenskog dječjeg pjesnika, koji je najpoznatiji po liku Cicibana.

Bila je otpjevana i stara slovenska narodna pjesma »Moj tata ima konjića dva«, vesela pjesma u valceru. Uz to, glazbeni dio programa upotpunio je i Igor Lokas uz instrumentalnu pratnju. Zatim je, nakon službenog dijela, uslijedilo ugodno druženje uz okrjepu za koje su se pobrinuli vrijedni članovi Slovenskog kulturnog društva »Lipa«.