ODRŽIVA URBANA MOBILNOST Do 2030. korištenje osobnih vozila u Zadru treba smanjiti za 10 posto

Upravni odjel za EU fondove Grada Zadra je u savjetovanje s javnošću uputio Stratešku studiju utjecaja na okoliš Plana održive urbane mobilnosti (SUMP) Grada Zadra i nacrt prijedloga Plana održive urbane mobilnosti Grada Zadra. Šira javnost teško može razumjeti što se krije iza ovih naziva, a izrađivači plana u njemu pojašnjavaju kako je dosadašnji način planiranja prometnog sustava bio uglavnom orijentiran na zadovoljavanje prijevozne potražnje osobnih motornih vozila.

– Konstantnim dugoročnim zadovoljavanjem potražnje osobnih vozila, prouzročenim povećanim stupnjem motorizacije, stvorio se sustav mobilnosti ovisan o infrastrukturi za osobna vozila koji više ne može racionalno zadovoljiti postojeću prijevoznu potražnju. Iz tog su razloga gradovi sve više suočeni s prostornim ograničenjima i nedostatkom financijskih sredstava za daljnju izgradnju i održavanje prometnog sustava koji u postojećim okvirima nije održiv, navodi se u nacrtu prijedloga plana, čijom provedbom se želi održati visoka kvaliteta života građana Zadra, radnika i posjetitelja, uz omogućavanje rasta industrije, trgovine, edukacije, rekreacije, turizma i ostalih usluga.

Prosječno opterećenje

Plan održive urbane mobilnosti nadograđuje se na postojeće planove i služi kao strateška podloga za održivi razvoj prometnog sustava. Plan pruža učinkovitiji i integrirani pregled prometnih nedostataka, potreba i konceptualnih rješenja na temelju kojih je potrebno izraditi detaljniju dokumentaciju nužnu za njihovo provođenje.

Jedno od polazišta plana su podaci o mobilnosti na području grada Zadra iz ankete kućanstva Zadarske županije provedene u sklopu Prometnog masterplana funkcionalne regije Sjeverna Dalmacija. Sagledavanjem prosječne udaljenosti putovanja od prebivališta ili boravišta do radnog mjesta ili obrazovne ustanove, utvrđeno je da 71,6 posto ispitanika na području grada prometuje na relaciji do pet kilometara. Takve su udaljenosti lako savladive biciklom, električnim romobilom, javnim prijevozom ili pak pješačenjem.

– Iz anketiranja kućanstava razvidno je da korisnici nisu zadovoljni stanjem cestovnog prometa na širem području obuhvata. Ispitanici su najmanje zadovoljni prohodnošću prometnica u vršnom satu i kvalitetom prometnica, ističe se u planu.

Na provedenim radionicama za potrebe izrade SUMP-a kao ključni nedostaci u cestovnom prometu navedeni su nepropisno parkiranje vozila na nogostupima, neusklađenost semaforiziranih raskrižja i nezadovoljavajuće stanje prometnica.

Najveće prosječno dnevno opterećenje na gradskoj cestovnoj mreži zabilježeno je na glavnim prilazima gradu, u Ulici 72. bojne vojne policije koja spaja Musapstan s gradom, 18.835 vozila, u Ulici Ante Starčevića, Bulevaru, 21.001 vozilo, u Zagrebačkoj ulici, između Bulevara i najvećeg trgovačkog centra. 12.954 vozila, u Ulici 4. gardijske brigade, koja razdvaja Smiljevac i Crvene kuće, 12.382 vozila i na Putu Nina, 11.696 vozila.

FOTO: GRAD ZADAR

Na području središta grada zabilježeno je značajno prometno opterećenje od 7.098 vozila na dan na Obali kralja Tomislava. Šire središte grada bilježi najveće prometno opterećenje od oko 8.000 vozila dnevno u Ulici dr. Franje Tuđmana.

U ljetnim mjesecima dnevno prometno opterećenje je čak 70 posto veće, što uzrokuje prometna zagušenja na velikom dijelu prometne mreže, osobito na području šireg gradskog središta.

Stav o javnom prijevozu

U sklopu Prometnog masterplana provedene su ankete kućanstava o zadovoljstvu pojedinaca kvalitetom i ponudom javnog prijevoza. Od ukupno 307 ispitanika na području grada Zadra njih 28 posto odgovorilo je kako je usluga loša, 35 posto odgovorilo je kako je ponuda zadovoljavajuća, za 15 posto korisnika usluga javnog prijevoza je dobra, a samo njih dva posto smatra da je usluga odlična. Za usporedbu, prema anketi iz 2014. godine, 98 posto građana grada Beča smatra kako je njihova usluga javnog prijevoza vrlo dobra i odlična.

Utvrđeni su i ključni nedostaci u javnom prijevozu putnika, nedovoljan broj autobusnih linija i autobusa, neadekvatna autobusna stajališta i nedostatak autobusa pogonjenih obnovljivim izvorima energije. Uzme li se u obzir dostupnost, odnosno broj polazaka autobusa na gradskim linijama, prostorna pokrivenost je znatno slabija. Na određenim perifernim stambenim zonama broj polazaka u jednom danu manji je od 50. To pokazuje da razmak između vozila na tim dijelovima grada iznosi više od 20, 30, pa čak i 60 minuta, što nije dovoljno da korisnici sagledaju takvu uslugu kao alternativu osobnom vozilu.

Foto: Mislav Klanac

Bicikl kao glavno prijevozno sredstvo koristi samo manje od sedam posto ispitanika, iako bicikl ima približno 64 posto ispitanika. Potencijalni razlog nekorištenja bicikla je nezadovoljstvo građana stanjem biciklističke infrastrukture u gradu. Čak više od 80 posto ispitanika smatra kako je postojeća biciklistička infrastruktura loša ili jako loša, a samo 4,2 posto korisnika smatra postojeću biciklističku infrastrukturu dobrom. Prema anketama, više od 55 posto ispitanika smatra kako bi se motivirali voziti bicikl da postoji mreža kvalitetnih, sigurnih i potpunih staza i ruta.

Mjere unaprjeđenja

U svrhu poticanja primjene načela održivog prometnog planiranja u oblikovanju prometnog sustava grada Zadra predložene su mjere unaprjeđenja kategorizirane u osam paketa, ovisno o području djelovanja, održivo planiranje, razvoj javnog prijevoza putnika i intermodalnosti, razvoj pješačenja, razvoj biciklističkog prometa, optimizacija motornog prometa, razvoj sustava parkiranja, povećanje prometne sigurnosti te pametne i održive tehnologije.

U optimizaciji motornog prometa svrha i cilj ovog plana je smanjiti udio korištenja osobnih vozila za 10 posto u odnosu na ukupan udio putovanja do 2030. godine. Strateške mjere koje je pritom potrebno provesti su rekonstrukcija i izgradnja gradske

cestovne mreže, cestovno povezivanje Zadra s okolnim područjem, optimizacija i regulacija prometnih tokova te razvoj regulacije dostavnog prometa.

Za vrijeme trajanja javnog savjetovanja do 16. veljače rasprave, prijedlozi i primjedbe na Stratešku studiju i Nacrt prijedloga plana dostavljaju se na adresu e-pošte [email protected].