Ljudska mašta nadilazi umjetnu inteligenciju

Proteklog vikenda u Knjigozemskoj održano je uvodno predavanje o elektronskoj glazbi pod vodstvom Tomislava Grzunova, restauratora, profesora u ŠPUD-u, fotografa i glazbenika. U prvom dijelu predavanja pružio je širi pregled povijesti elektronske glazbe, dok je drugi dio bio fokusiran na tehničke aspekte, poput MIDI kontrolera i opreme potrebne za početak te razlike između analognih i digitalnih sintesajzera, uz praktičnu demonstraciju i synth jam na kraju.

Grzunov je tijekom predavanja podsjetio kako povijest elektronske glazbe seže još u početak 20. stoljeća, kada su prvi elektronski uređaji polako ulazili u mainstream. Naime, u ‘60-im i ‘70-im godinama, elektronski instrumenti postali su redoviti dio glazbene opreme, kako u rock glazbi, tako i u pojavi disco žanra.

Posebno su ‘80-e godine donijele dominaciju elektronskih zvukova u pop glazbi, dok su ‘90-e i 2000-e označile razvoj rave kulture, acid housea i brojnih drugih žanrova.

Temelji scene

– Jedan od najvažnijih bendova za elektronsku glazbu svakako je njemački bend Kraftwerk iz Düsseldorfa. Oni su udarili temelje techno i elektro pokretima, naglasio je Grzunov, dodajući da je njihovo nasljeđe vidljivo u pokretima poput onih u Detroitu i Chicagu, nakon čega se proširilo po cijelom svijetu.

Osim Kraftwerka, izdvojio je iz krautrock scene i bend Can iz Kölna, kao i poznate bendove koji su u rock glazbi koristili elektronske elemente, poput Led Zeppelina, Pink Floyda i The Who-a

Na hrvatskoj sceni izdvojio je grupu Denis & Denis, čiji rad, kako kaže, i danas produkcijski zvuči vrlo svježe. Također, spomenuo je i slovenski kultni bend Laibach i Videosex. Osim toga, istaknuo je kako su se elektronski zvuci po prvi put u povijesti mogli čuti preko radija, a što se kasnije proširilo i na ostale medije, konkretno televiziju i kinematografiju.

Osvrćući se na današnju ulogu tehnologije, posebno umjetne inteligencije vjeruje da će tehnologija uvijek ostati samo alat u kreativnom procesu.

– Bez obzira na razvoj umjetne inteligencije, vjerujem da će ljudima uvijek biti zanimljivo ono što stvara čovjek i što ljudska mašta može osmisliti.

Čak i pogreške koje se dogode tijekom stvaranja imaju svoju posebnu čar i predstavljaju zanimljiv element u ljudskoj kreaciji, neovisno radi li se o crtanju, glazbi ili nečemu drugom. Zbog toga nemam strah od toga, jer ih vidim isključivo kao produžetak i alat koji pomaže u procesu kreacije, kaže Grzunov.

Iza sebe ima bogato iskustvo u glazbi, a priča nam kako je njegov put prema elektronskoj glazbi započeo kroz rock i alternativnu glazbu.

No, kako su godine prolazile, sve više su ga počeli zanimati sintesajzeri, ritam mašine i glazba koja se stvara uz njihovu pomoć i počeo ih je primjenjivati u bendovima u kojima je djelovao.

Podrška kreativcima

– Bio sam član više bendova, poput Paperblasta, Gatos del Mundo i Kriptida, i nešto od toga sam integrirao u njih, a prvi synth jam imao sam u Nigdjezemskoj prošle godine kao uvod u nastup projekta »Rozi Nule« iza kojeg stoji David Košta.

Dakle, elektronsku glazbu koristio sam u različitim kontekstima, a sada radim na samostalnim projektima. Trenutačno me najviše zanima eksperimentalna glazba, krautrock i tome sam posvećen, no kod mene je uvijek otvorena mogućnost povratka gitari.

Kažem, glazba mi je uvijek zanimljiva, bez obzira na žanr, jer smatram da je kreativni aspekt izražavanja kroz glazbu, kakva god ona bila, uvijek vrijedan i inspirativan, naglašava ovaj svestrani glazbenik.

Nakon predavanja uslijedio je synth jam, tijekom kojeg su posjetitelji mogli uživo čuti i vidjeti kako funkcioniraju analogni uređaji za stvaranje elektronske glazbe bez korištenja laptopa. Odaziv publike bio je odličan, s mnogo poznatih i novih lica, zbog čega je Grzunovu posebno drago.

– Ako bude zainteresiranih – a bilo ih je – plan je razviti platformu za detaljnije radionice vezane uz elektronsku glazbu, najavio je Grzunov.

Posebnu zahvalu uputio je timu iz Knjigozemske na podršci i osiguravanju prostora za ovakve inicijative kojima potiču kreativne ljude kroz edukacije, radionice i prezentacije, što predstavljaju, kako naglašava – važan korak u širenju svijesti o umjetnosti i razvoju kreativnosti.

– Ideja je kroz predavanja, edukacije, demonstracije, synth jamove i slične radionice ljudima približiti kreativnost i umjetnost. Mislim da je to zaista potrebno, i drago mi je vidjeti da se takve stvari događaju te da Knjigozemska pruža podršku kreativnim ljudima, podijelio je Grzunov.