U 40 godina tradicije jedna je stvar uvijek ostala nepromijenjenom - zaštita prirode

Malo gdje stoljećima priroda i ljudi egzistiraju u miru, bez zadiranja u tuđi svijet, jedno uz drugo, kao što je to u toku rijeke Krke, koja je stoljećima izvor života biljnog i životinjskog svijeta, te prostor ljudskog obitavanja, ratovanja i molitve. Ovaj vrijedni lokalitet, koji je najstrožije zaštićen već 40 godina, mjesto je gdje se i dandanas susreću netaknuta priroda uz kontinuitet ljudskog postojanja.

Unatoč milijun posjetitelja, koji lokalitete Nacionalnog parka Krka, raspršene od Kistanja do Knina i Šibenika, posjete svake godine, područje je to koje i dalje osvaja svojom ljepotom, a nepregledna brda i udoline, kojima protječe Krka, dom su najrazličitijim biljnim i životinjskim vrstama.

Posjetili smo zato za 40. rođendan NP-a Krka ovaj dragulj Dalmatinske zagore i to posebice njegov manje istraženi i još uvijek turistima neopterećeni zapadni dio oko općina Kistanje i Promina, vidjeli predivni slap Manojlovac, povijesne ruševine Burnuma te uživali u neometanoj tišini manastira Krka.

Mjesto spajanja

Krka inače izvire u podnožju planine Dinare, 3,5 kilometara sjeveroistočno od Knina. Sa sedam sedrenih slapova i ukupnim padom od 224 metra, Krka je prirodni i krški fenomen. Južna granica Parka teče uzvodno do Skradinskog mosta, a sjeverna gotovo do Knina.

Granica Nacionalnog parka »Krka« proteže se 50 kilometara uz gornji i srednji tok rijeke Krke – dva kilometra nizvodno od Knina pa do Skradina do donjeg toka rijeke na prostoru gradova Knina, Drniša, Skradina i Šibenika te općina Ervenik, Kistanje i Promina.

A upravo iz Kistanja kreće nova priča u povijesti očuvanja i prezentacije toka rijeke Krke, fokusirana upravo na vodu – blago koje čuva Nacionalni park, te njezinu važnost u oblikovanju povijesti tog kraja kroz stoljeća.

Više nam je o tome kazala Gordana Goreta, stručna voditeljica zadužena za poslove zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja, korištenja i nadzora Nacionalnog parka.

– »Krka – vrelo života« zapravo je i najvažniji opis koji se može dati cijelom području parka, jer kroz povijest se na ovom prostoru isprepletao život ljudi s neponovljivim osobitostima biljnog i životinjskog svijeta.

Upravo smo zato u Kistanjama i predstavili koliko je, osim nadzemnog, važno i podzemlje Krke, te koliko su bitni i bogati organizmi koji žive ispod razine zemlje.

Flora i fauna ovog područja izuzetno je značajna, no želimo privući širu publiku, ali i lokalnoj zajednici omogućiti prostor gdje se mogu sastajati, učiti i saznati nešto novo o prirodi koja ih okružuje, započela je Goreta, kazavši kako je prostor toka rijeke Krke oduvijek mjesto spajanja.

– Uvijek ističemo da je Krka prostor suživota čovjeka i rijeke, jer znakovi života sežu još u prapovijest. Na neki način to i nije neobično za ovo područje koje je škrto i siromašno vodom. Krka nikada prirodno ne presušuje, što znači da je izvor života, koji je uvijek vezan za njezine obale.

Danas šira javnost tako može pratiti kontinuitet života u njezinu toku – od Ozidane pećine, srednjovjekovnih utvrda, manastira sv. Arhanđela i samostana na otočiću Visovcu do hidroelektrane, kao primjera industrijske baštine i industrijalizacije.

Hidroelektrana je promijenila vizuru cijelog područja, došlo je do intenzivnog gospodarskog uzleta ovog kraja, koji i danas traje, jer hidrocentrale, osim što su industrijski spomenici, rade i danas i energijom opskrbljuju okolno stanovništvo, rezimirala je Goreta, poručivši kako se diljem Parka mogu pronaći različite priče koje ukazuju na njezinu važnost.

Spoj suprotnosti

Proglašenjem ovog područja nacionalnim parkom, istaknula je Goreta, samo je pokazano koliko je prepoznat i važan njezin utjecaj na cijelo ovo područje.

– Krka je savršen primjer suživota zaštićene prirode i čovjeka, dodala je Goreta. Najstarije tragove ljudskog življenja nalazimo u teško pristupačnim pećinskim nalazištima kao što su Jazinka i Oziđana pećina, koja je bila naseljena još u mlađem kamenom dobu, a o kontinuitetu života govori i u rimsko doba sagrađen vojni logor Burnum.

Ujezereni dijelovi rijeke Krke mjesta su mira i tišine, kao stvorena za njegovanje dublje povezanosti čovjeka i Boga.

Rukovoditeljica službe za turizam, promidžbu, prezentaciju i ugostiteljstvo Ivona Cvitan već je 20 godina djelatnica Parka i poznaje sve njegove tajne i potencijale do najsitnijih detalja.

– U svojih 40 godina tradicije po mnogočemu je poseban. Prolazio je kroz mijene povijesti i društva, ali jedna je stvar uvijek ostala nepromijenjenom, a to je naše osnovno poslanje – zaštita prirode. Od osnutka nam broj posjetitelja kontinuirano raste, tako da smo prošlu završili s više od milijun posjetitelja.

Skradinski je buk od utemeljenja Parka najposjećeniji i to za nas danas predstavlja prekretnicu u načinu na koji želimo omogućiti bolju prezentaciju, ali i očuvanje svih osobitosti Parka kako bi rasteretili taj najposjećeniji dio Parka, naglasila je Cvitan.

Skradinski buk je posljednja, sedma, najduža sedrena barijera na rijeci Krki te ujedno i najduža sedrena barijera u Europi. No, prelijepi se slapovi mogu vidjeti i uzvodno, u Zagori, gdje se posebice izdvaja Manojlovački slap.

U njemu su uživali i car Franjo Josip I. i njegova supruga Elizabeta Austrijska – Sisi, kad su ga posjetili 1875. godine, o čemu svjedoči i natpis uklesan u živoj stijeni na vidikovcu iznad slapa.

Područje rijeke Krke spoj je suprotnosti, siromašnog krša i raskošne vode koja ga oplakuje, posebno izražene na gornjem toku, između drevne Bukovice i čuvene Promine, gdje se na udaljenosti od svega četiri kilometara nalaze pet slapova, jezero i brzac.

Spomenik prirodi i kulturi života

– Prirodna i kulturna baština na vrhu su motiva naših posjetitelja. Moderne su tehnologije, pak omogućile da posjetitelji sami kroje svoj plan posjeta parku, koji je rasprostranjen na velikom području, kazala je Cvitan, koja, zajedno s kolegama, nakon otvorenja Centra u Kistanjama ima zadatak privlačenja posjetitelja u gornji tok rijeke Krke.

– Na uzvodnim smo lokalitetima željeli osigurati posjetiteljsku infrastrukturu, bez opterećenja samih fenomena. Uspjeli smo to postavljanjem takve infrastrukture na rubnim dijelovima Parka, kao što je Centar u Kistanjama. U sjevernom je dijelu i Eko kampus »Krka« u Puljanima – edukacijski centar koji prirodnu i kulturno-povijesnu baštinu interpretira na moderan i interaktivan način, te arheološki lokalitet »Burnum« i »Hram prirode«, pojasnila je Cvitan.

Kao vrata u sjeverni dio Nacionalnog parka Krka, »Eko kampus« je dio kontinuirane valorizacije uzvodnog toka Krke, kojim je Općina Promina dobila dodanu vrijednost.

– 40 godina postojanja parka i zaštite lokaliteta čast je i zadovoljstvo svih zaposlenika ustanove. Već 20 godina radim u Parku. Lijepo je svjedočiti plodovima našeg truda, jer postepeno smo gradili i razvijali sve u čemu naši posjetitelji mogu uživati. »Burnumske ide«, festival »Green Eye«, te sve radionice i programi koje organiziramo, naročito kada ih prepoznaju struka, posjetitelji i lokalna zajednica za nas su najveća čestitka, smatra Cvitan.

Zašita prirode za njih zato nije posao – već poziv. Na području Parka se, pojasnila je Cvitan, mogu razvijati i njegovati svi specifični oblici turizma – vjerski, avanturistički, kulturni, i tako dalje.

– Ono čime se itekako ponosimo naši su volonterski programi, koji uistinu okupljaju strastvene ljubitelje prirode, posvećene njezinoj zaštiti i očuvanju. Blagoslovljeni smo bogatstvima na svim frontovima, zaključila je Cvitan, kazavši nam kako upravo u svom uzvodnom toku Krka otkriva jedinstvo kulturne i povijesne baštine.

Rimski vojni logor Burnum ponosito svjedoči o burnim povijesnim događanjima kojima je Krka bila u središtu. Bogata povijest prožeta ključnim događajima, oko kojih se isprepliću brojne legende, u 14. stoljeću iznjedrila je srednjovjekovne utvrde Nečven, Trošenj i Bogočin.

U tom vremenu podignut je i manastir Krka posvećen sv. Arhanđelu, koji je i dandanas duhovno središte pravoslavnih vjernika. Ljepotica Krka uzvodno od Roškoga slapa tvori pet slapova – pet sjajnih bisera.

Voda koju rađa kamen je čudo

Kao »šlag na torti« bogatog rođendanskog programa otvoren je i novi posjetiteljski edukativni centar u Kistanjama, produkt projekta »Nepoznata Krka: skrivena blaga gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke« – Centar za interpretaciju prirode Krka – vrelo života.

Nella Slavica, ravnateljica Javne ustanove »Nacionalni park Krka« istaknula je kako je završetak ovog projekta prekretnica u nastojanjima da Park prikažu u svoj njegovoj cjelovitosti.

– Dodatno smo obogatili ponudu Parka, kako infrastrukturno, tako i novim programima, a ovim Centrom zaokružili smo priču o valorizaciji gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke.

Ovaj kompleksni projekt plod je našeg vrijednog rada, ponajprije na boljitak lokalne zajednice i bolju zaštitu prirode. Ovaj centar bit će središnja pristupna točka zapadnom dijelu Parka i na jedinstven će način predstaviti važnost očuvanja našeg najvažnijeg resursa – vode, istaknula je Slavica.

Marija Vučković, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije naglasila je pak kako ovaj projekt šalje više vrijednih poruka, jer unaprjeđuje se kulturna i prirodna baština kroz posjetiteljski i interpretacijski centar u srcu Kistanja, koji će uljepšati selo.

Razvija se u dijelu Parka koji je dosada bilo manjim predmetom interesa posjetitelja.

– Naša najvrjednija baština tako je sada ne samo bolje dostupna i predstavljena, već i održivija, jer ovaj dio Dalmatinske zagore odsada će sigurno imati više posjetitelja.

Ovaj je fenomen očuvan, ali se istovremeno i razvija, poručila je ministrica, najavivši novi val ulaganja u zaštićena područja vrijedan 75 milijuna eura usmjeren na restauraciju i očuvanje prirodne baštine.