Hrvatska u vrhu EU-a po stopi suicida. Uzroci sežu dublje od osobnih problema

Stopom suicida Hrvatska se svrstala među vodećih pet država Europske unije. Na prvom je mjestu Slovenija, a zatim Litva, Mađarska, Belgija i Hrvatska. Mediteranske zemlje poput Italije, Malte, Grčke, Cipra, u samom su dnu po stopi samoubojstava koja je tamo čak trostruko niža nego u našoj zemlji.

Dok je prosjek EU-a 10,4 suicida na 100.000 stanovnika, kod nas je ta stopa 14,06 na 100.000, u Sloveniji 19,81 na 100.000, a na Cipru 2,68.

Iako se zadnjih godina govori o porastu mentalnih teškoća, pojavnost suicida kao moguće posljedice depresije ili nekih drugih stanja zapravo je u Hrvatskoj već neko vrijeme u padu. Činjenica da tog krajnjeg čina pojedinca ipak ima mnogo u odnosu na ostatak Europe zvoni na upozorenje i poziva nadležne da se ovim problemom ozbiljno pozabave. Stručnjaci tvrde da je prostora mnogo, a postoje i pozitivni modeli iz drugih zemalja koje bi Hrvatska mogla primijeniti da u budućnosti spasi ljudske živote izgubljene suicidom. Svako samoubojstvo je nemjerljiva tragedija sama za sebe i u sebi. Ne samo jer je izgubljen ljudski život, nego i jer duboko pogađa i sve bližnje, a i širu zajednicu. K tome, stopa samoubojstava koju bilježimo predstavlja tek vrh sante leda jer na svako izvršeno samoubojstvo, i kod nas i drugdje, dolazi i do 20 pokušaja.

– Istina je kako smo stopom samoubojstava među »vodećim« zemljama Europske unije, no također je važno napomenuti i kako je ta stopa u Hrvatskoj, kao i ukupan broj samoubojstava, unazad gotovo dvadesetak godina u stalnom padu. Taj je pad, doduše, manje izražen nego u većini drugih zemalja Europske unije, što ukazuje na činjenicu kako stvari idu na bolje, ali ne možda onako kako bismo željeli, ističe psihijatar doc. dr. Marko Ćurković, pomoćnik ravnateljice za kvalitetu Psihijatrijske klinike Vrapče.

Cijeli tekst pročitajte na portalu Pogled.hr