Preporuke za obrazovnu upisnu politiku: Evo kojih zanimanja najviše nedostaje, a kojih ima previše

I početkom ove godine Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio je Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja za 2025. godinu. Naime, analiza i prognoza potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima provedena je na osnovi statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih testovima tržišta rada te kvalitativnih dojmova savjetnika stečenih iskustvom posredovanja pri zapošljavanju. Na temelju relativnog položaja pojedinih zvanja u prethodnom razdoblju napravljena je prognoza njihovog položaja u budućnosti. Osim toga, u obzir su uzeti strategije i planovi gospodarskog razvoja, odnosno razvoja pojedinih sektora na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Dugoročni problemi

Na osnovi prognoziranog položaja pojedinih zvanja na tržištu rada izrađene su preporuke u pogledu povećanja ili smanjenja broja upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe. Pri tome su u obzir uzeti i podaci o broju već upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe te promjene upisnih kvota za srednje škole i visoka učilišta tijekom protekle godine. Analize, prognoze i preporuke izrađene su na razini lokalnih tržišta rada kako su ih odredile područne službe i uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Valja napomenuti da se preporuke odnose ne samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata, a promjene obrazovne upisne politike i politike stipendiranja na temelju preporuka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje trebale bi pridonijeti usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada, odnosno umanjiti strukturnu neusklađenost između ponude rada i potražnje za radom, što je jedan od glavnih dugoročnih problema našeg tržišta rada.

Kada govorimo o Zadarskoj županiji, obrazovni programi u kojima se preporučuje povećanje broja upisanih i stipendiranih učenika uključuju dvogodišnje i trogodišnje srednjoškolske programe za zanimanja poput konobara, kuhara, zidara, armirača, stolara, vozača motornih vozila, mesara, CNC operatera, instalatera grijanja i klimatizacije, pekara, tesara, bravara, keramičara-oblagača, soboslikara-ličioca, vodoinstalatera, elektroinstalatera, autolimara, elektromehaničara, automehatroničara, staklara, slastičara, instalatera kućnih instalacija i frizera.

Upisne kvote

Tihomir Tomčić, ravnatelj Strukovne škole Vice Vlatkovića, potvrdio nam je kako je zaista riječ o realnoj slici tržišta.

– Potražnju za ovim zanimanjima potvrđuje to što obrtnici i poduzetnici često zovu, posebno krajem nastavne godine, traže radnike, neki nude i stipendije i razne benefite. Tu potražnju prati i interes učenika, na upisima, za sve te programe, bilo je više od 140 prijava, za svako zanimanje. Moram napomenuti da ta zanimanja nije lako ni upisati, primjerice, neki učenici nisu imali dovoljno bodova da bi upisali neko od tih zanimanja, npr. vozača, a imali su dovoljno za četverogodišnje programe u drugim školama te se naknadno žele prebaciti, govori Tomčić i dodaje kako broj radnih dozvola, njih 204.000, za strance također potvrđuje koliki je deficit određenih zanimanja.

Premda se kao rješenje nameće povećavanje upisnih kvota, to bi, tumači ravnatelj Tomčić, otvorilo nove probleme kao što je osiguravanje nastavničkog kadra i kapaciteta škole.

– Mi smo velika škola, a s jako puno različitih zanimanja koja su sva deficitarna. Ne možemo ništa izbaciti. Treba razmišljati o tome da se, na razini Hrvatske, u četverogodišnje strukovne programe upisuje čak 42 % učenika, a osim medicinskih sestara, nisu deficitarni, upozorava Tomčić.

Kada bi, hipotetski, Strukovna povećala bilo koji trogodišnji strukovni program, kapaciteti, ističe Tomčić, više ne bi bili dovoljni za jednu smjenu, no najveća prepreka bila bi nemogućnost pronalaska inženjera koji bi bili voljni raditi u školi.

– Njih na tržištu nema, a i tko će doći u školu za ovu plaću, kad se na tržištu nude mjesta za inženjere s puno boljim uvjetima, ističe Tomčić začarani krug ovih struka.

– U svakom slučaju, nešto treba mijenjati, naglašava.

Logopedi i farmaceuti

Zatim, prema Preporukama, četverogodišnjim ili petogodišnjim srednjoškolskim programima preporučuje se povećanje broja upisanih i stipendiranih za zanimanja medicinske sestre opće njege, farmaceutskog tehničara te tehničara zaštite osoba i imovine. Na razini stručnih studija potrebno je povećati broj upisanih na programe strojarstva i računarstva.

Na sveučilišnoj razini preporučuje se povećanje broja studenata na studijima medicine, farmacije, logopedije, predškolskog odgoja, socijalnog rada, rehabilitacije, strojarstva, elektrotehnike, informatike, računarstva, fizike s nastavničkim smjerom, matematike s nastavničkim smjerom, građevinarstva, biologije i kemije s nastavničkim smjerom, glazbene pedagogije, likovne pedagogije s nastavničkim smjerom te arhitekture.

Istovremeno, preporučuje se smanjenje broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata u određenim obrazovnim programima. Na razini četverogodišnjih srednjoškolskih programa preporučuje se smanjenje broja upisanih za zanimanja poput poslovnog tajnika, ekonomista, grafičkog urednika-dizajnera, komercijalista, upravnog referenta, medijskog tehničara, web dizajnera i poljoprivrednog tehničara-fitofarmaceuta. Na razini stručnih studija preporučuje se smanjenje broja upisanih na programe ekonomije, upravnog studija i javne uprave. Na sveučilišnoj razini smanjenje se preporučuje na programima kulture i turizma te ekonomije.

Ove su Preporuke usmjerene prema povećanju broja kvalificiranih stručnjaka u deficitarnim zanimanjima i smanjenju nezaposlenosti, kao i prema jačanju konkurentnosti na tržištu rada, a koliko će uroditi plodom, pokazat će vrijeme.