Rimsko staklarstvo s kraja 2. i početka 3. stoljeća

Muzej antičkog stakla Zadar za sam kraj godine otvorio je izložbu »U sjeni valova: rimska nekropola u Caskoj« koja se može pogledati do 14. travnja 2025. godine. Na otvaranju izložbe prisustvovali su njezini autori – prof. dr. sc. Anamarija Kurilić, izv. prof. dr. sc. Zrinka Serventi sa Sveučilišta u Zadru, muzejski savjetnici dr. sc. Berislav Štefanac i Anamarija Eterović Borzić, koji su ujedno i kustosi izložbe, te izv. prof. dr. sc. Igor Borzić, izv. prof. dr. sc. Mate Parica i izv. prof. dr. sc. Mato Ilkić, kao i ravnatelj MAS-a, dr. sc. Hrvoje Manenica.

Vrhunski artefakti

Muzejski savjetnik Berislav Štefanac istaknuo je kako se u promišljanjima s kolegicom Anamarijom Eterović Borzić o programskoj djelatnosti za 2024. godinu rodila ideja za ovu izložbu, jer su u nekropoli, kako ističe, pronađeni vrhunski artefakti rimskog staklarstva s kraja 2. i početka 3. stoljeća.

– Tijekom pisanja rada uvidjeli smo kako su stakleni izlošci iz ovog razdoblja dolazili s područja Egipta. Kasnije u analizama koje smo proveli s kolegama koji su radili na drugom materijalu, utvrdili smo da većina materijala zapravo potječe s istočnog Mediterana. Ne samo da ih odlikuje količina, već i izuzetna kvaliteta i posebnost predmeta, što ovu izložbu čini zaista reprezentativnom. Da, to je bilo prije dvadeset godina, ali sada bih se još jednom zahvalio svima, kazao je Štefanac, prepustivši riječ kolegici Kurilić, koja je ispričala više o samoj nekropoli.

Profesorica dr. sc. Anamarija Kurilić na samom početku svog govora zahvalila je svima koji su unatoč kiši došli na otvorenje izložbe.

44 grobne cjeline

– Ne znam čime smo se zamjerili Jupiteru ili Zeusu, ali hvala vam što ste ga pobijedili i što ste ovdje. Srdačno pozdravljam sve prisutne, a posebno djelatnike MAS-a i ravnatelja Arheološkog muzeja u Splitu, koji je nedavno otvorio izložbu »Memento mori« o arheološkim istraživanjima salonitanske »Zapadne nekropole«. On jako dobro razumije ono što mi ovdje predstavljamo. Mi smo na nekropoli u Caskoj radili izuzetno dugo i na prvi pogled na nalazište ostavljao je dojam da je sve izgubljeno s obzirom na to da se nalazi tik do mora. Valovi su uništavali grobove tipa Caska, nadvisivali ih, a isto su činili i vjetrovi, posebno bura. Naravno, s obzirom na to da se nekropola nalazi na plaži tik uz Zrće, poznato po potpuno drugačijoj vrsti razonode, brojni posjetitelji često su, uvjetno rečeno, provodili vlastita »istraživanja«. Na početku nam se činilo da ćemo uspjeti spasiti tek jedan do dva groba, ali naišli smo na 44 grobne cjeline raznovrsnih konstrukcija kakve nikada nismo vidjeli. Donekle slične, najsličnije našima, našli smo jedino u »Nekropoli Pupput« u Tunisu, kazala je Kurilić, istaknuvši kako je još jedna od posebnosti ove nekropole i natprosječan broj nadgrobnih spomenika, što je prava rijetkost, a na kojima su manje ili više sačuvani podaci poput imena pokojnika, u kojoj je dobi tko umro i tko im je dao podići spomen ploču.

Vrijedna suradnja

U izložbu su bili uključeni i kolege sa Sveučilišta u Splitu, među kojima je Andrej Bašić, trenutačno doktorand na Sveučilištu u Zadru, a koji je pripremio 3D skenove svih nalaza iz »Groba 4«, a uz legende su dostupni QR kodovi. Osim toga, posjetitelji su imali priliku ispuniti i njegov anketni upitnik kroz koji, u sklopu svog doktorskog rada, prikuplja podatke o tome kako publika i stručnjaci vide mogućnosti unaprjeđenja ovakve tehnologije u primjeni.

PIŠE: ĐURĐA BALJAK