U zadarskoj Udruzi slijepih samo se šest osoba služi brajicom

Međunarodni dan Brailleova pisma svake se godine u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, obilježava na današnji dan 4. siječnja kako bi se podignula svijest javnosti o važnosti brajice za slijepe i slabovidne osobe te istaknula važnost ove metode u potpunom ostvarenju temeljnih prava slijepih i slabovidnih osoba.

U povodu obilježavanja ovog važnog dana za slijepe i slabovidne osobe, kontaktirali smo Nikolu Vitlova, predsjednika zadarske Udruge slijepih kako bismo saznali što za njih znači brajica i koliko se članova njome koristi.

– Postoji lijeva i desna vertikala, a izgovaramo ih odozgo prema dolje. Kod lijeve vertikale imamo prvu, drugu, treću točkicu, a kod desne četvrtu, petu i šestu točkicu. Uzmimo slovo C kao primjer, piše se prva – četvrta, odnosno prva u lijevoj vertikali i prva u desnoj vertikali. Ovakvim kombinacijama se dobivaju sva slova, brojevi pa čak i notno pismo. Zanimljivo je da u brajici nema velikih i malih slova. Naime, ako želimo koristiti veliko slovo, stavlja se određeni znak ispred tog slova pa tako veliko slovo u brajici zauzima dva slovna mjesta. Također, postoji znak ako želimo iskazati da je cijela riječ ili rečenica napisana velikim slovima te ako želimo označiti da se radi o brojevima, objasnio je Vitlov dodajući kako Udruga slijepih Zadarske županije, osnovana je 1953. godine, kontinuirano djeluje s ciljem poboljšanja statusa slijepih osoba u svim segmentima njihovog života. Korištenje Brailleovog pisma zasigurno je jedan od načina podizanja kvalitete života slijepih osoba.

– Jedan sam od rijetkih koji koristi Brailleovo pismo, a u cijeloj udruzi postoji otprilike nas šest koji se aktivno služimo brajicom. Naime, mnogo njih je oslijepilo kasnije u životu pa se zato ne služe ovim pismom. Često se kaže da bi svi slijepi trebali koristiti brajicu te da ako ne znate brajicu niste pismeni. Međutim, u današnje vrijeme s razvitkom i uporabom tehnologije, osoba se i bez znanja brajice može služiti tehnologijom i snalaziti u svakodnevnom životu. Mnogo njih će misliti da je Brailleovo pismo komplicirano, ali zapravo je zaista jednostavno. Jednostavno ga je naučiti, no teško ga je čitati. Treba jako uporno vježbati kako bi se došlo do usavršavanja, ističe Vitlov te dodaje kako su mnogi naučili brajicu, ali je ne koriste zbog nemogućnosti čitanja.

Danas postoji mnoštvo tehnologije koja omogućuje osobama s oštećenjem vida da pristupe informacijama, poput glasovnog čitanja i Brailleovih uređaja. Međutim, još uvijek postoje izazovi u pružanju dostupnosti informacija za osobe s oštećenjem vida, posebno u područjima s ograničenim pristupom tehnologiji. Također, tu su i drugi izazovi koji se tiču potpune integracije slijepih i slabovidnih osoba u društvo, kao što su pristup obrazovanju, zaposlenju i drugim aspektima života.

Luis Braille rođen 4. siječnja 1809.

Sve je započelo davnog 4. siječnja 1809. godine kada je rođen tvorac ovog pisma. Naime, Luis Braille ozlijedio je oči u očevoj radionici kada su mu bile samo tri godine te je oslijepio, a sa samo 15 godina počeo je raditi na pismu za slijepe. Brailleovo pismo sastoji se od skupina od šest točaka, po tri u dva okomita reda, a svako slovo abecede, broj ili pravopisni znak ima svoju određenu kombinaciju tih točaka. Brailleovo se pismo čita dodirom ruku, odnosno prelaženjem prstima slijeva na desno.