Foto: Luka Jeličić
Iako su na društvenim mrežama, posebno u grupama koje okupljaju starije građane, česte objave u kojima se ističe kako su gradski parkovi zamrli i postali tek podsjetnik na neka davnija, bolja vremena, ipak nije sve tako sivo. Naime, perivoji Vladimira Nazora i kraljice Jelene Madijevke u jutarnjim su satima ispunjeni šetačima, rekreativcima, kao i slučajnim prolaznicima.
Jasno, vremena se mijenjaju i parkovi više nisu primarna mjesta okupljanja kao što je to bilo onda kada nije bilo kafića, restorana, trgovačkih centara i sličnih blagodati ili pošasti suvremenosti, kako se uzme.
Ipak, čuvajući bogatu povijest i nudeći prekrasne slike jeseni, i danas su oaza grada kojom su građani uglavnom zadovoljni.
Utvrda i balkon
Zadarski najveći perivoj, Perivoj Vladimira Nazora, nekada poznat kao Perivoj Blažeković, prostire se na području nekadašnje gradske utvrde Forte, veličine oko 5,5 hektara. Ova utvrda, izgrađena u 16. stoljeću na području Varoši, nastala je prema nacrtima i pod nadzorom mletačkog generala Sforze Pallavicina.

Na ovom prostoru izgrađeni su brojni objekti poput vojarni, skladišta, barutana i cisterne. Unatoč oštećenjima koje je pretrpio tijekom Drugog svjetskog rata, perivoj je sačuvan u izvornim dimenzijama zahvaljujući tome što se nalazi na prostoru nekadašnje utvrde. Nakon rata, obnovljen je, a 1968. godine proglašen je spomenikom prirode.
Zatim, Perivoj kraljice Jelene Madijevke, bio je svojevrsni »gradski balkon« s prekrasnim pogledom na more i okolni krajolik. Otvoren 1829. godine, perivoj je oblikovao tadašnji vojni upravitelj grada, barun Franz Ludwig von Welden, strastveni botaničar zaljubljen u dalmatinsku floru.
Gradski perivoj mnogo je nudio, imao je kavanu u maurskom stilu gdje su se služila rashlađena pića, kava – tadašnja novost, i sorbet, voćni sladoled od leda iz ledane. Subotom i nedjeljom park je bio središte društvenih događanja s glazbenim nastupima, igrokazima i sportskim egzibicijama.
Osim što je bio mjesto okupljanja, Gradski perivoj služio je i kao otvoreni muzej, po stazama su bile postavljene biste i kipovi, a stolovi i klupe bili su izrađeni od kamenih ulomaka poput kapitela i stupova čime je perivoj spajao prirodu, povijest i kulturu.

Šetači i trkači
Danas spaja zelenilo i mjesto je susreta, kao i odlična prilika za jutarnju rekreaciju, šetanje, trčanje, brzo hodanje i slično. Sudeći prema malobrojnim grafitima i išaranim klupama, navečer je vjerojatno okupljalište i mladih, no zahvaljujući marljivim radnicima Nasada, uvijek je uredno i čisto.
Trenutno stanje nije loše, no, kako nam kaže gospođa Neda, prije se ipak više uređivalo i obrezivalo.
– Dok sam tu išla u školu, priroda je bila bogatija. Doduše, još više su se promijenili ljudi, pandemija nas je potpuno udaljila jedne od drugih, otuđeni su i odvojeni, ostale su posljedice, komentira gospođa Neda koja je u parku tek u prolazu.
S druge strane, dvije simpatične i vitalne gospođe, 81-godišnja Ingeborg Rončević i 75-godišnja Jasna Đerđa tri puta tjedno dolaze u šetnju perivojem i na grupne vježbe u carstvu zelenila.
– Uredno je, ima dovoljno kanti, ma nemamo nikakvu zamjerku, kažu kratko i nastave sa svojom rutinom.

S tim da je sve dobro i uredno suglasan je i Rade Kačavenda koji smatra kako je, kad je riječ o posjećenosti, isto kao što je i danas. Ni veseli vježbači iz Škole trčanja Zadar, pod vodstvom Ivana Tute, ne bi ništa mijenjali u parku.
– Svaki dan smo u Parku Vladimira Nazora, od ponedjeljka do subote, imamo jutarnje i večernje termine, a sudjeluju razne dobne skupine, od 20 do preko 80 godina.
Ponajprije, promoviramo zdrav način života, ali ispunjavamo i socijalnu komponentu što je itekako važno s obzirom na današnji stil života. Družimo se, usvajamo dobre navike, priča Tuta i dodaje da je park vrhunski uređen i da imaju sve, čak i više nego što im treba.
Mjesto susreta
Međutim, sugrađanin koji je vježbao na spravama i koji je htio ostati anoniman mišljenja je da je parku itekako potrebno više sadržaja i sprava. Također, ističe i kako je potrebno da netko prošeta i provjeri što se radi petkom i subotom navečer s ciljem zaštite prirode i javne imovine.

Perivoji Vladimira Nazora i kraljice Jelene Madijevke i dalje su dragocjene zelene oaze Zadra, iako s vremenom mijenjaju svoju funkciju u skladu s modernim stilom života.
Iako se više ne koriste kao primarna mjesta društvenih okupljanja, kao nekada, danas nude prostor za rekreaciju, opuštanje i druženje što potvrđuju brojni građani svih dobnih skupina.
Unatoč ponekim kritikama vezanim uz sadržaje i noćna okupljanja, opći dojam ostaje pozitivan – perivoji su uredni, dobro održavani i zadovoljavaju potrebe posjetitelja. Njihova povijesna i kulturna važnost, kao i prirodna ljepota, čine ih nezamjenjivim dijelom urbanog identiteta Zadra.
Pogledi prolaznika poput gospođe Nede ukazuju na nostalgiju za prošlim vremenima, dok vitalne šetačice i sportski entuzijasti svjedoče kako parkovi i dalje ispunjavaju važnu ulogu u promicanju zdravog načina života i međusobne povezanosti.
Uz daljnju brigu i promišljanje, ovi prostori mogu nastaviti služiti kao mjesta gdje se susreću priroda, povijest i suvremenost, na dobrobit svih Zadrana.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
DHMZ
Donosimo vremensku prognozu za nedjelju
Nogomet
WORLD CUP 2026
ZAOKRUŽITE OVE DATUME! Ove će utakmice na Svjetskom prvenstvu prikovati mnoge za ekran
Hrvatska
na instagramu
IZAZVAO KONTROVERZE Klanjao ispred crkve u Đakovu i tvrdio da je nekada bila džamija
Scena
SRETNE VIJESTI
Velika sreća u domu Alana Hržice, dolazi treće dijete! ‘Obitelj je nešto najljepše…’
Zadar
GRUPA 'ZADAR'
‘ZAUVIJEK AKO JE MOGUĆE’ Pitao strance bi li ostali u Zadru živjeti zauvijek, evo što pišu
Županija
NEVJEROJATNA PRIČA
Baka Ljuba, 88-godišnja ikona bodulskog trčanja: ‘Srce mi je puno ljubavi’
Zadar & Županija
Veseljak
PIJAT TRADICIJE (1) ‘Djed je oduvijek sanjao o gostionici’: Posjetili smo sukošanski restoran koji radi već 62 godine
Zadar
PRAVOSUDNA INSPEKCIJA
Ministar Habijan pokrenuo izvanredni inspekcijski nadzor na Općinskom sudu u Zadru!
Županija
NA OTOKU ZNANJA
Paški su maturanti najbolji u Hrvatskoj! ‘Trudimo se zadržati ih na otoku…’
Crna Kronika
nesreća