Foto: Reuters
Ukupni prihodi državnog proračuna za 2025. godinu planiraju se u iznosu od 33 milijarde eura, a rashodi 37 milijardi, rekao je u četvrtak na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković.
Ukupni prihodi veći su u odnosu na 2024. godinu za 8,6 posto, a značajan učinak na prihode imaju povećani porezni prihodi, ali i znatno brže povlačenje sredstva iz EU-ovih fondova, rekao je Plenković.
Ukupni rashodi su u odnosu na tekući plan za 2024. godinu veći za 10,2 posto ili 3,4 milijarde eura.
Proračun je usmjeren u prvom redu na građane, a ima socijalnu, razvojnu i održivu komponentu, ocijenio je Plenković.
Njime se, kako je rekao, želi osigurati bolji životni standard kroz rast mirovina i plaća, pomoć osjetljivim skupinama i provedbu mjera za reguliranje cijene struje, plina i goriva, a tu je i provedba Nacionalnog programa stambene politike, uz rješavanje stambenog zbrinjavanja zaštićenih najmoprimaca.
Najavio je nastavak investicija, između ostalog u sanaciju šteta od potresa, a tu su i ulaganja u vodno-komunalne projekte, zdravstvenu infrastrukturu, željeznicu, ceste, pomorski promet, sport i ruralni razvoj.
Proračun prema Plenkovićevim riječima prati i ciljeve u okviru novoosnovanih resora i strateških ciljeva Vlade u pogledu demografske obnove, obrazovanja, zelene tranzicije i digitalne transformacije.
Tako je proračun Ministarstva demografije i useljeništva veći je za 202 posto, pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za 21 posto, zaštite okoliša i zelene tranzicije za 81 posto te znanosti, obrazovanja i mladih za 14 posto.
Rast 3,2 posto, inflacija 2,7 posto
Vlada za 2025. godinu projicira rast BDP-a od 3,2 posto, a stopu inflacije na 2,7 posto.
Manjak općeg proračuna prema metodologiji ESA 2010 trebao bi prema projekcijama Vlade u 2025. godini biti 2,3 posto BDP-a, 1,9 posto u 2026. te 1,8 posto BDP-a u 2027. godini.
Očekuje se i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u te bi on na kraju ove godine trebao iznositi 57,4 posto, 56 posto u 2025. te 55 posto BDP-a u 2026. godini.
Vlada na današnjoj sjednici donosi i Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan Republike Hrvatske za razdoblje 2025.-2028, koji se ove godine donosi prvi put.
Njegova izrada rezultat je novog, revidiranog Okvira za ekonomsko upravljanje EU koji je stupio na snagu 30. travnja 2024. godine.
Ključni element okvira su novine vezane uz upravljanje fiskalnom politikom te fiskalna pravila.
Tako je sada, umjesto Programa stabilnosti te Nacionalnog programa reformi, svaka država članica EU dužna dostaviti Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan.
Reformske aktivnosti i investicije oslanjaju se na aktivnosti unutar Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u prve dvije godine trajanja ovog plana, kao i na poboljšanu apsorpciju europskih strukturnih i investicijskih fondova.
najnovije
najčitanije
Zadar
21. studenog
Studentsko savjetovalište poziva na obilježavanje Međunarodnog dana studenata
Zadar
Za veliku obljetnicu
Uređenje Trga Gospe Loretske mještanima je dugogodišnji prioritet, a sve zapelo na Vijeću
Plodovi zemlje i mora
VINSKE KRONIKE
ZADAR VS. SVIJET Može li grenache noir biti perjanica zadarske regije?
Zadar
Zadarska nadbiskupija
Započela manifestacija ‘Krševanovi dani kršćanske kulture 2024./2025.’ koja će trajati sve do siječnja
Plodovi zemlje i mora
(NE)KULTURA BRANJA
S maslinama u uljare ne dolazi samo lišće i suhe grančice – ima tu prstenja, kovanica, lovačkih patrona…
Županija
PRKOS
MISTO MOJE (4) U filmskoj kulisi idiličnog mira Prkosa: Usred mjesta je i dvorac Borne Ćorića
Zadar
NK ZADAR
Reno Sinovčić uskrsnuo NK Zadar: Ledina na Stanovima nije ničija ćaćina prčija!
Zadar & Županija
DOMOVINSKI POKRET
Podignuta dvanaesta kaznena prijava za ratne zločine u zaleđu Zadra, obuhvaća 107 osoba
Zadar
APEL
Snježana Köpruner u pismu Zadranima: ‘Zamolila bih sve Zadrane da još jednom razmisle o budućnosti’
Hrvatska
ŠOKANTNA USPOREDBA CIJENA