Foto: PR
Svečano otvorenje 22. izdanja Zagreb Film Festivala, iliti popularnije – ZFF-a, održano je ovog ponedjeljka u Zagrebu. Kako to već nalaže i sama tradicija, program ovogodišnjeg izdanja je ponovno bio ispunjen vrhunskim i dugoiščekivanim filmskim naslovima, interesantnim radionicama, panel raspravama, okruglim stolovima i još čitavom hrpetinom kvalitetnog popratnog sadržaja, a čast otvorenja je dopala višestrukog laureata Pula film festivala, ratnu dramu Bruna Ankovića – ‘’Proslavu’’! Riječ je naime o naslovu koji je ovog ljeta na spomenutoj fešti od filma podjednako oduševio i kritiku i struku, ujedno i zaprepastio publiku, a da su selektori odabrali savršen film za još jedno magično izdanje dugovječnog festivala, mogu vam potvrditi već u ovim uvodnim riječima. Krenimo stoga redom. Prvo nekoliko rečenica o samoj radnji, a zatim i dojmovima te pokojim detaljima iz drugog dana festivala.
Borba za život
Nelinearno posložena radnja filma nas prvo odvodi u lički kraj u jesen 1945. i svršetak Drugog svjetskog rata. Vojnik Mile (Bernard Tomić) poskrivećki i preplašeno iz razdaljine promatra svoje rodno selo i kućanstvo kojeg u tom trenutku pretresaju komunistički vojnici. Kako ga ne uspijevaju pronaći ili od ukućana izvući informacije o njegovoj trenutnoj lokaciji, vojnici napuštaju selo i Mile s olakšanjem odlazi u obližnju šumu gdje u goloj borbi za život pokušava prkositi hladnoći i gladi. Kakve-takve zalihe hrane i vode mu uz veliki oprez donosi brižna supruga Drenka (Karla Fiolić), no Mile je upozorava kako mu mora dovršiti skrovište inače neće uspjeti preživjeti nadolazeći snijeg i još veće hladnoće. Dok pokušava sačuvati zdrav razum, Mile se sjećanjima vraća u proljeće 1933. i svoje tinejdžerske dane. Po nalogu žandara svi psi su tad morali biti uklonjeni iz sela, a takvu okrutnu zadaću Mili (Lars Štern) naloži i njegov strog otac (Krešimir Mikić) ne želeći probleme s vlastima. Mile nevoljko posluša očev zahtjev i odvede psa na put u gustu šumu. Na putu do svoje konačne destinacije on susreće Drenku (Tena Šubarić) dok čuva ovce. Njihov kratki susret sav zapršti od ljubavnih iskri i emocija. Novo Milino prisjećanje vraća nas pak u hladnu zimu 1926. dok je on još dječak (Jan Doležal) čija je obitelj suočena s još većom glađu i neimaštinom zbog čega mu otac po prethodnom dogovoru odvodi djeda (David Tasić Daf) visoko u planine kako bi tamo okončao život i prestao biti teret već izgladnjeloj obitelji…
Sve navedeno tek je djelić radnje ovog izuzetnog filma utemeljenog na dojmljivom istoimenom romanu Damira Kerekeša. Postojale su doduše u ranoj fazi razvijanja samog projekta kod određenih pojedinaca određene skepse o samom uspjehu adaptiranja ovako poetičnog, složenog i ne filmičnog romana, ali na našu veliku sreću i zadovoljstvo, scenaristica Jelena Paljan, redatelj Bruno Anković i čitav produkcijski tim su pokazali i dokazali suprotno. ‘’Proslava’’ poput svojeg pisanog ‘imenjaka’ rezonira s publikom, zapanjuje i oduševljava, a ako kojim slučajem niste imali priliku pročitati predložak ili vam sam sinopsis nije uspio ogoliti priču, odnosno, navesti na zaključke ili snagu ovog djela, stižemo polako i do toga.
Grijesi prošlosti
Spomenuti vojnik Mile je naime bivši ustaški vojnik ili u ovom slučaju bolje rečeno, tragična figura koja simbolizira malenog, preplašenog, očajnog, izgladnjelog i nesigurnog čovjeka nekoć zavedenog poput mnoštva drugih, sličnih mu ljudi, toksičnom ideologijom i lažnim obećanjima o boljoj budućnosti. Kako je ta povijesna priča završila, svi dobro znamo, ali isto tako i znamo kako se neke slične već godinama ponovno ‘kotrljaju’ negdje iza ugla, ako ne i u ‘našem dvorištu’. Upravo je to bila intencija ovog filma, možda i više nego same knjige, da nas upozori na grijehe prošlosti i kako bi ovaj put svi trebali biti pametniji. Intencija film jest da nas snažno pljusne i kaže kako u svom jadu i bijedi, gladi i neimaštini, ne bismo smjeli olako vjerovati figurama iz sjena dočim se razmašu s bliještećim zlatnicima i slijepim obećanjima.
Oživjeti moćno ispisana Karakaševa slova na velikom ekranu nije bio lak posao. Trebalo je prije svega pronaći savršen model uz pomoć kojeg će se doprijeti do srca, ali i glava onih kojima je film namijenjen, a u tome su uspjeli svi uključeni u ovaj zahtjevan projekt. Bruno Anković je ime koje široj publici ne znači mnogo i nemali je broj onih koji su se zapitali kako netko u svojim srednjim godinama (op.a. spomenuti je rođen 1976. u Splitu), bez nekog većeg filmskog iskustva može ostvariti ovako upečatljiv debitantski dugometražni film? Anković možda i nije ime koje vam je proteklih godina ‘iskakalo’ iz raznoraznih oblika medija i/ili kuloara povezanih sa svijetom filma, no dotični je uistinu prekaljeni majstor montaže i režije koji je svoj zanat usavršio kroz uvijek izazovne vode komercijalnih namjenskih videa (kako na domaćem, tako i međunarodnom tržištu) ili jednostavnijim rječnikom – reklama, ali i nekoliko dobro prihvaćenih kratkometražnih filmova te dokumentarac ‘’Vanka škvare’’. Sve one, u knjizi ispisane unutarnje monologe glavnog protagonista, detaljne opise podjednako okrutne i predivne prirode, Anković i Paljan impresivno su prebacili na film kroz mnoštvo sugestivnih kadrova, glumačkog angažmana i vrhunske tehničke podrške snimatelja Aleksandra Pavlovića, montažera Tomislava Stojanovića, zvuk Julija Zornika i glazbenu podlogu Alena i Nenada Sinakuza.
Crtice s događaja
Svaka kapljica kiše, pucketanje drveća, zavijanje vukova ili škripa snijega pod istrošenim opancima, slikovito, zvučno i poetično nam dočaravaju jednu mučnu i tešku priču dok se iz svake bore i ispijenih lica i očiju iščitava agonija tih ljudi koji su, ne znajući bolje, potpisali pakt s đavlom i zatim platili danak svojoj lakovjernosti. Nasilju, a ima ga u raznim oblicima, Anković prilazi na mudro osmišljen sugestivan i simboličan način kroz kojeg nas gledatelje postavlja u nezavidnu poziciju dalekih promatrača koji ne mogu djelovati premda su svjesni okrutnosti koje se u tim trenucima zbivaju. To se najbolje manifestira kroz emocionalno razarajuće prizore lancima svezanog psića okruženog vukovima ili nepokretnog djeda ostavljenog visoko u planinama na nemilost okrutne prirode. A tek sam svršetak? Uh! Reći ću samo kako je navedeni direktno vezan uz sam naslov filma (s knjigom se tu pak razilazi) i kako u njemu svjedočimo jednom od najmračnijih poglavlja naše krvave i kompleksne povijesti. Nije taj izbor bio slučajan. Svijet oko nas je iznova na pragu velikog sukoba kojeg možda nitko neće preživjeti kako bi ga prepričao, a Anković i Paljan koriste Karakašev roman kako bi nas bolno upozorili na grijehe prošlosti kakve ne smijemo ponoviti. Svakako za kraj moram istaknuti i fenomenalan glumački ansambl predvođen briljantnim, inače jako dobro prihvaćenim i sve popularnijim kazališnim glumcem Bernardom Tomićem, uvijek angažiranim Krešimirom Mikićem, Karlom Fiolić, Tanjom Smoje kao i mladim glumcima Larsom Šternom, Janom Doležalom, Tenom Šubarić i Viktorijom Lulić. Snažan, dojmljiv i značajan – ‘’Proslava’’ je bez ikakve daljnje diskusije najbolji hrvatski dugometražni film godine i film kojeg ne biste nipošto smjeli propustiti. U kinima ćete ga moći pogledati u drugoj polovici studenog.
Dozvolite mi i još da vam u kratkim crticama spomenem i neke detalje iz drugog festivalskog dana koji je među ostalom bio obilježen panelom o poziciji domaće i europske produkcije, odnosno, neizvjesnoj borbi kina i moćnih streaming servisa koji svojim monopolističkim pristupom ‘preotimaju’ gledatelje i zatrpavaju ih američkim bezumnim sadržajem dok se europske kinematografije bore za goli opstanak. U utorak navečer sam imao i zadovoljstvo s dupkom ispunjenom dvoranom pogledati jako dobru romantičnu komičnu dramu ‘’Šlager’’, no o spomenutom filmu ipak drugom prilikom, točnije u veljači kad za Valentinovo stiže u kina. Festivalske aktivnosti i projekcije traju do nedjelje, 10. studenog i svakako ih popratite ako vas put odvede do naše, sad već prohladne metropole.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
NOVI KRUG UPISA
Gotovo 15.000 građana već upisalo “trezorce”, reinvestiranje obavezno do petka
Gastro
TOPLI OBROCI
Juha, štrukle i palačinke od heljde: savršeni obroci za zimske dane
Hrvatska
Predsjednik SDP-a
Hajdaš Dončić: Hrvatska mora promijeniti društveni okvir, a to može samo SDP
Feelgood
ORGANIZACIJA JE KLJUČ
Manje nereda, više mira: šest trikova za uredan dom i mirniji um
Kultura
GLASILO
Novi broj “Zadarskog filatelista” donosi crtice iz Dalmacije, Prvog svjetskog rata, SSSR-a, Austro-ugarske…
Županija
PRKOS
MISTO MOJE (4) U filmskoj kulisi idiličnog mira Prkosa: Usred mjesta je i dvorac Borne Ćorića
Zadar
Snježana Köpruner
Zadarska poduzetnica uputila apel za oživljavanje proizvodnje u našem gradu: ‘Zar nam nije dosta apartmana?’
Zadar
NK ZADAR
Reno Sinovčić uskrsnuo NK Zadar: Ledina na Stanovima nije ničija ćaćina prčija!
Hrvatska
ŠOKANTNA USPOREDBA CIJENA
KAKO JE TO MOGUĆE? Neki artikli u popularnoj drogeriji su čak 70 posto skuplji nego u Njemačkoj
Hrvatska
DEJANIRA ŽUKLIĆ