Predstavljena knjiga »Beogradske tajne Prvog svjetskog rata«

U Ogranku Matice hrvatske u Zadru predstavljena je knjiga dr. sc. Tihomira Rajčića pod nazivom »Beogradske tajne Prvog svjetskog rata: istraga o suodgovornosti Kraljevine Srbije za Sarajevski atentat i 1. svjetski rat«. Knjiga je objavljena u suradnji splitske Naklade Bošković i zagrebačke Alfe, a kroz nju autor nastoji razotkriti političke igre koje su dovele do formiranja Jugoslavije, što je znatno obilježilo hrvatsku povijest u 20. stoljeću.

Temeljeno na dokumentima

Rajčić ističe da se njegova istraživanja temelje na srbijanskim dokumentima, te da oko pedeset posto knjige obuhvaća odluke beogradskih vlasti od 1905. do 1914. godine.

– Oni su se vratili na polazne postavke iz 1903. godine, što je od iznimne važnosti. Na kraju izlaganja zamislio sam to kao tužbu pred europskim sudom u Luksemburgu, gdje će biti jasno zašto treba osuditi Srbiju, izjavljuje Rajčić.

Kao prvi dokaz, Rajčić spominje Nikolu Pašića, istaknutu političku figuru u Srbiji.

– Postojala je teroristička mreža unutar Ministarstva vanjskih poslova u Beogradu, a Pašić je bio svjestan krijumčarenja oružja. U dokumentu iz lipnja 1914. godine Pašić priznaje da bi saveznici napustili Srbiju da znaju za aktivnosti njenih časnika, navodi ovaj autor, također ukazujući na transkript suđenja srbijanskim atentatorima, gdje se vidi da su im službeni krugovi iz Srbije pomagali u izvršenju atentata.

– Dokumenti Austro-Ugarske pokazuju da su tadašnje vlasti znale da se rat ne isplati i da bi mogli razotkriti srbijanski terorizam.

Preispitivanje narativa

Treći ključni element u Rajčićevoj analizi odnosi se na Narodnu obranu, koja se u srbijanskoj historiografiji prikazuje kao kulturno-obrazovno društvo.

– Narodna obrana potrošila je 50 milijuna eura u današnjem novcu od 1905. do 1914. godine, što predstavlja državnu terorističku aktivnost, navodi Rajčić, ukazujući na povezanost s organizacijom atentata na austro-ugarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda u Sarajevu, za kojeg je opće prihvaćeno da je bio neposredan povod za izbijanje Prvog svjetskog rata.

Na kraju, ovaj se autor osvrće na dokumente koji, kako navodi, potvrđuju umiješanost tadašnjih vlasti u terorističke aktivnosti.

– U srbijanskoj historiografiji se trude dokazati da Pašić nema veze s tim, no dokumenti jasno govore suprotno, zaključuje Rajčić, koji je na predstavljanje knjige došao s povećim sveskom dokumenata.

S ovom knjigom, kako zaključuje, poziva na preispitivanje povijesnih narativa i nastoji otvoriti nova pitanja o okolnostima koje su oblikovale povijest Balkana. Pritom ističe kako je ovo samo dio dokumenata koje je prezentirao, dok dobar dio arhivske građe nije otvoren, pa je apelirao na Republiku Srbiju da ih učini dostupnim javnosti kako bi se rasvijetlile povijesne okolnosti oko Prvog svjetskog rata.