Otvoren 27. Susret ribara HOK-a u Zadru koji obuhvaća brojne teme o aktualnom stanju

Ribarstvo je povijesna djelatnost, ali i kulturna baština usko povezana uz opstanak ljudi na ovim prostorima. Dio je identiteta brojnih naših mjesta, obitelji i pojedinaca. Danas, služeći se najmodernijim tehnologijama, koristeći raspoložive sustave pomoći te međusobnim udruživanjem ribarski obrti itekako napreduju, iz dana u dan.

Naravno, uz napredak uvijek dolaze i izazovi, stoga je velik značaj sad već tradicionalnog godišnjeg okupljanja ribara iz cijele Lijepe Naše, 27. Susreta ribara, događaja koji okuplja vodeće stručnjake i predstavnike ribarskog sektora.

Unapređenje djelatnosti

Događaj organizira Ceh za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore, ovogodišnji domaćin je Obrtnička komora Zadarske županije te je Susret ribara otvoren jučer u Falkensteiner Hotelu & Spa Iadera u Zadru.

Stručnim izlaganjima, panelima i raspravama razmatraju se brojne teme o aktualnom stanju u lokalnom i nacionalnom ribarstvu, ali i inspekcijski nadzor u ribarstvu, kao i potencijali EU fondova za unapređenje hrvatskog ribarstva te noviteti s kojima se susreću hrvatski ribari. Posebno valja naglasiti kako će nakon Susreta Ceh definirati zaključke za unapređenje sektora i uputiti ih nadležnim tijelima na postupanje.

Svečanom otvorenju ove manifestacije nazočio je župan Zadarske županije Božidar Longin, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Mladen Pavić, gradonačelnik Zadra Branko Dukić, komodor Milan Blažević, zapovjednik Obalne straže RH, zatim direktorica TZ-a grada Zadra Iva Bencun, viši stručni suradnik u Županijskoj komori Zadar HGK-a Petar Pedišić, Slavica Čolak i Tomislav Šarić s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru te brojni predstavnici državnih i znanstvenih institucija, uz predsjednika Hrvatske obrtničke komore Dalibora Kratohvila i predsjednika Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a Stjepana Nedoklana te članove Ceha.

Uime organizatora nazočnima se obratio Dalibor Kratohvil, predsjednik HOK-a, istaknuvši koliko su ribarstvo i akvakultura važni za cjelokupno gospodarstvo, kao i ciljeve.

– Dolaskom na čelo HOK-a jedan od mojih ciljeva bio je jačanje cehova i sekcija unutar HOK-a, povećali smo broj članova u cehovima i sekcijama tako da svaka županija ima zastupništvo. Želimo da predstavnici članova doprinose što boljem položaju obrtnika u Hrvatskoj, kazao je Kratohvil dodavši da je Ceh za ribarstvo i akvakulturu HOK-a perjanica cehova.

Održivi razvoj

Predsjednik Organizacijskog odbora Susreta, Joso Smolić također je kazao kako rijetko tko brani svoju struku kao što to čine ribari.

– Brojni su izazovi pred vama, već godinama, ali ne sumnjam da ćete ih prevladati, a mi smo tu da u tome pomognemo. Zajedničkim snagama osigurat ćemo boljitak, naglasio je Smolić.

Zadarski gradonačelnik Branko Dukić kazao je kako je ribarstvo dio naše tradicije i identiteta te kako ribarstvo i akvakultura danas znatno utječu na gospodarska kretanja, ne samo u Zadru nego i čitavoj županiji; razvoj znanosti, lučke infrastrukture…

– Osjetljiva je to djelatnost, na nju utječu kako tržište, tako i klimatske promjene koje opterećuju okoliš. Odgovor na te izazove moramo tražiti u partnerstvu ribara, znanstvenika, zakonodavstva na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini. Grad Zadar spreman je dati doprinos održivom razvoju hrvatskog ribarstva, govorio je Dukić.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Mladen Pavić naglasio je pozitivnu vanjsku trgovinsku bilancu kada je riječ o ovom sektoru.

– Koliko je ribarstvo važno na razini EU-a govori činjenica da ribarstvo kao grana djelatnosti ima posebnu financijsku omotnicu. Ulaskom u EU ribarstvo je doživjelo dodatan zamah; gradnju infrastruktura, izgrađeno je osam novih luka, razne su potpore za preradu ribe, zatim tržišne mjere… Za novu omotnicu već je raspisano 26 natječaja, ugovoreno je 90-ak milijuna eura… Posljedica svega toga povećanje je ribolova, akvakultura je dosegnula svoj rekord. Naime, 2021. godina bila je rekordna po svim parametrima, uzgojeno je 28.000 tona ribe. Ono što slijedi je zelena tranzicija, dodatna zaštita ribolovnih područja, objasnio je Pavić dodavši da će se posebna pozornost usmjeriti na odvajanje otpada koji nastaje u ribolovu.

– Zaključke ovog susreta gledat ćemo kao obvezu Ministarstva i Uprave za nadolazeći period, naglasio je Pavić na koncu.

Napredak infrastrukture

Božidar Longin, župan Zadarske županije, pozdravio je sve uime »najribarskije županije u Republici Hrvatskoj«.

– Ovaj epitet ne nosimo samo zbog svoje bogate povijesti ili zbog činjenice da su naši ribari uspješno lovili po svim svjetskim morima već zbog suvremenih, više nego izvrsnih rezultata koji potvrđuju da se kod nas oduvijek živjelo s morem i od mora. Marikultura i ribarstvo jedna su od naših najsnažnijih gospodarskim grana, to je rezultat stručnog planiranja i višegodišnjeg rada naših županijski struktura, ali i dobre suradnje s gospodarskim sektorom, kazao je Longin i naglasio da se danas na području naše županije proizvodi nešto više od sedamdeset posto od ukupne proizvodnje u akvakulturi u RH, proizvedeno je više od 15 i pol tisuća tona svih vrsta, dok je ukupna vrijednost godišnje proizvodnje veća od 120 milijuna eura.

Također, Longin je istaknuo bogat razvoj infrastrukture zahvaljujući, između ostalog, EU fondovima, kao i važnost zaštite mora.

Marinko Mekelenić, predsjednik Ceha za ribarstvo OK-a Zadarske županije, kazao je kako ribarstvo prolazi kroz teška vremena, no da se tijekom povijesti uvijek nakon kriza ova djelatnost vraćala sve jača i jača.

Ravnatelj Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, mr. sc. Ante Mišura objasnio je aktualnu situaciju u hrvatskom ribarstvu. Govorio je o alatima, flotama, zaradi, cijenama, ulovu…

– Situacija je stabilna, vrijednost raste, s Nacionalnim planom razvoja akvakulture očekujemo daljnji razvitak, otpornost na klimatske promjene koje su sve veće i očito je da ćemo se morati prilagođavati, istaknuo je Mišura.

Financijska konstrukcija

Valja naglasiti financijske alokacije, od 2014. godine do 2020. iz EU fondova povučeno je 252,6 milijuna eura, dok je u istom razdoblju RH u ovaj sektor uložio 96 milijuna eura. Od 2021. do 2021. EU izdvaja 243,7 milijuna eura, a RH 138,1 milijun eura.

Kad je riječ o stanju provedbi EU fondova, u okviru Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo dodijeljeno je 381.570.716,02 eura, a isplaćeno 314.901.727,83 eura.

– U novom programu za ribarstvo i akvakulturu dodijeljeno je 91.270.643,36 eura, isplaćeno 31.371.111,70 eura, raspisano je 25 natječaja ukupne vrijednosti 179.651.028 eura, izvijestio je Mišura.

Nakon Mišure, dr. sc. Jakov Dulčić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo govorio je invazivnim vrstama riba, a u panel-raspravi »Stanje u hrvatskom ribarstvu« sudjelovali su Mišura, dr. sc. Aljoša Duplić iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, potom dr. sc. Nedo Vrgoč s Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Ivan Birkić iz Hrvatske gospodarske komore te Stjepan Nedoklan iz Hrvatske obrtničke komore.