Foto: Bruno Fantulin/Mislav Klanac
U Gradskoj knjižnici Zadar otvorena je izložba fotografija Bruna Fantulina pod nazivom »Život na rubu«, u kojoj donosi spektakularne prizore munja. Riječ je o drugoj samostalnoj izložbi ovog Zagrepčanina koji svoje podrijetlo po ocu vuče iz šibenskog kraja, dok ga sa Zadrom u prvom redu veže snimanje munja.
– Drago mi je što sam svoju drugu izložbu predstavio upravo u Zadru, gradu gdje sam proveo najviše vremena fotografirajući munje. Prvu izložbu imao sam u veljači ove godine u Zaprešiću, a plan mi je od iduće godine nastaviti s izložbama diljem Hrvatske, započeo je Fantulin.
Ljubav prema munjama
Otvorenje izložbe bilježilo je veliku posjećenost, a podržao ga je i njegov zadarski kolega, Marin Pitton, također »lovac na munje«, a kako nam otkriva Fantulin – okupljaju jednu malu zajedničku grupu do dvadesetak fotografa entuzijasta gdje razmjenjuju informacije o vremenskim uvjetima, dijele iskustva i pružaju podršku jedni drugima.
– Iako ovo zanimanje zvuči privlačno, potrebno je istaknuti kako iziskuje mnogo volje, truda, a ponajviše vremena i prostora za hvatanje dobrih kadrova, navodi Fantulin te dodaje kako su dobra priprema i strpljenje ključni za uspješne fotografije.
Među svojim omiljenim lokacijama za »hvatanje munja« u prvom redu izdvaja primorske vidikovce, od vidikovca Čelinka iznad Draga ili, pak, Raduča u Murteru, do onih na Malom Lošinju.
– Priobalna područja kao što su Zadar, Šibenik ili Pag također su među mojim favoritima. Isto tako, želio bih posjetiti otoke zadarskog arhipelaga, poput Dugog otoka, Premude… To su lokacije na koje još uvijek nisam imao priliku otići, priča Fantulin otkrivajući nam kada i kako se rodila njegova ljubav i strast prema snimanju oluja i munja.
– Ljubav prema munjama rodila se prije deset godina kada sam uhvatio prvu na mulu u Srimi. Munja je bila udaljena od mene nekih 80-ak kilometara, a snimao sam s mobitelom.
Još uvijek čuvam tu fotografiju u mobitelu kako bih se retrospektivno mogao prisjetiti kako je tekao razvoj mog fotografskog puta koji, evo, traje već deset godina; što u tom trenutku nisam mogao niti zamisliti, iskreno će Fantulin, koji nam je dočarao osjećaje koji ga prožimaju kada se nađe pred olujnim nebom s kamerom u ruci.
Spavao u autu, šatoru…
– U tim trenucima kada stojim ispred oluje, osjećam se doista maleno u usporedbi s prirodom. Zapitam se koliko smo zapravo kao ljudi mali naspram nje. Zaista imam veliko strahopoštovanje prema prirodi. U tim trenucima adrenalin nadvlada strah, ali naravno, uvijek postoji onaj trenutak netom prije oluje kada strah prevlada i kada shvatiš da se treba povući na sigurno.
Međutim, nema velike razlike u osjećaju između prvog puta i sad, osim što je moja ljubav prema fotografiranju oluja i munja s vremenom samo rasla i postajala jača, iako sam isprva mislio da je to samo prolazna faza u životu, sada je jasno da nije. Teško mi je riječima opisati taj osjećaj, ali volio bih da ga ljudi mogu osjetiti dijelom kroz moje fotografije, iako to nikada nije moguće u potpunosti.
To je stvarno zaista nešto divno, nešto što bih svakome poželio barem jednom u životu – da osjeti ono što ja osjećam dok fotografiram oluje. U tim trenucima osjećam ispunjenost i neizmjernu sreću, podijelio je Fantulin.
Ispričao nam je više i o samim priprema prije nego što krene u lov na munje i koji su sve nužni koraci koje treba odraditi prije nego što se nađe na terenu.
– Imam mnogo koraka koje trebam proći prije same završne faze, odnosno obrade fotografija kod kuće. Sve počinje i završava, na neki način, kod kuće. Na samom početku pratim meteorološke karte i modele, obično od tri do pet dana prije same oluje, fronte, ciklone ili čega god.
Tada odlučujem gdje bi bilo najbolje otići, bilo to Zadar, Šibenik ili neka druga lokacija. Na sam dan prije odlaska na teren čekam visokorezolucijske modele koji pružaju jasniju sliku o tome što se točno događa. Na temelju toga, kao i mog prethodnog iskustva, procjenjujem gdje otići. Kada dođe taj dan, nekad krenem ujutro, a ponekad čak i dan prije ako je lokacija daleko.
No, najčešće stignem na lokaciju nekoliko sati prije oluje. Uzimam opremu, sjedam u auto i krećem. Kada dođem na lokaciju, nekad čekam pola sata, nekad sve počne odmah, a ponekad čekam cijelu noć. Nakon što sve završi, vraćam se kući, prebacujem materijal, obrađujem fotografije i objavljujem ih na društvenim mrežama, priča Fantulin.
Nadalje, kako nam otkriva, najduži boravak na terenu imao je na Malom Lošinju, gdje je ostao čak četiri dana. Međutim, nije kampirao već je imao rezerviran smještaj u apartmanu. Međutim, terenski rad ponekad zahtijeva i više improvizacije.
– Znao sam spavati u autu, najviše dva dana, ali najčešće samo jednu noć. Ponekad je to kombinacija, jedna noć u autu, a druga u šatoru. Međutim, često ostajem budan tijekom cijele noći.
Kada sam bio na terenu bliže obiteljske kuće na Srimi, onda sam se znao uputiti baki i prenoćiti kod nje, prisjeća se Fantulin, koji tijekom posljednjih od pet do šest godina u većini slučajeva odlazi sam na terene, dok mu se povremeno priključe prijatelji.
Pravo mjesto u pravo vrijeme
– Iako preferiram odlaziti na teren sam, ponekad na odabranoj lokaciji sretnem ostale kolege, pa tako znam provesti vrijeme s njima. Međutim, općenito volim svoju slobodu kretanja i vremena. Volim biti neovisan o drugima, priznaje Fantulin.
Nakon priče o pripremi i odabiru lokacije, ispričao nam je više o tehničkim detaljima i izazovima prilikom fotografiranja munja i kako funkcionira namještanje kadrova u različitim uvjetima, koji su često nepredvidivi.
– U načelu nema nekih posebnih trikova, samo se treba naći na pravom mjestu u pravo vrijeme, a za to je potrebno dosta godina iskustva kako bi shvatio kako stvari funkcioniraju. Naravno, priroda uvijek može iznenaditi, primjerice u trenutku se iznad tebe stvori oblak.
No, svakako postoji razlika između fotografiranja munja po danu i noći. Za dnevno fotografiranje koristim uređaj opremljen sa senzorom koji se zove lightning trigger, a koji s određenim postavkama za određenu oluju bilježi munje u trenutku udara.
Ali to nije nešto što treba uzimati zdravo za gotovo jer je potrebna prvenstveno dobra lokacija, izbjeći kišu i niz drugih čimbenika kako bi se uopće stvorila prilika za svjedočenje spektaklu nekoliko kilometara ispred sebe.
Osobno sam imao dvije takve »idealne« prilike, od kojih je jedna bila na Srimi, pored Vodica, i to mi je najbolja fotografija munje po danu.
S druge strane, kada fotografiram munje po noći, koristim duže ekspozicije. Ako nema lijepe strukture oblaka, onda postavim dužinu ekspozicije na dvadeset sekundi, pa sve što udari u tom vremenskom intervalu bude zabilježeno na fotografiji.
No, ako je struktura oblaka lijepa, poput onih cumulonimbusa koje zovemo »ovčice«, onda postavim nešto kraću ekspoziciju, točnije na šest sekundi. U takvim uvjetima bilo što dulje od šest sekundi dovelo bi do zamućivanja oblaka na fotografiji. Uz sve to, jako je bitan i stativ kako bi se izbjegla bilo kakva trešnja, pojašnjava ovaj strastveni lovac na munje.
Na pitanje koristi li kakav poseban gromobran prilikom »hvatanja munja« našalio se kako je imao i aparatić za zube te gromobran na vrhu svog nebodera, objašnjavajući kako najčešće koristi automobil kao zaštitu.
– Automobil je siguran kad je riječ o zaštiti od munja, iako nije uvijek najsigurniji kada sam na putu, pogotovo kada su loši uvjeti na cesti, istaknuo je Fantulin.
Snaga prirode
Ovom je fotografu, kako ističe, teško izdvojiti samo jedan trenutak koji mu je posebno ostao zabilježen u sjećanju i srcu, ali ako baš mora izdvojiti, onda su to svakako one fotografije munja prilikom kojih je imao idealne uvjete za savršen kadar.
– Ako baš moram, izdvojio bih jedan trenutak koji se dogodio prošle godine kada sam na susjednom neboderu uspio zabilježiti munju dvije prekrasne oluje unutar samo pet dana. Tada sam doživio ono što sam cijelo vrijeme priželjkivao i zamišljao kada je u pitanju kadar.
Uhvatio sam prednji plan Zagreba, dok se u pozadini prostire prekrasna oluja. Ali svaka fotografija draga mi je na svoj način jer fotografiju možeš osjetiti svim svojim osjetilima, i to je ono što je zaista posebno. Ali, ako moram izdvojiti jednu, onda bi to bio taj trenutak zbog približno idealnih uvjeta, kazao je Fantulin.
Opće je poznato da su munje tijekom povijesti utjelovljavale simboliku snage i moći, počevši još od grčke mitologije i Zeusa, a Fantulin nam je otkrio što one znače za njega.
– Iskreno, nisam previše razmišljao o tome. Kada vidim munje, podsjetim se koliko smo zapravo maleni na ovom planetu i koliko je velika snaga majke prirode, koja nam to gotovo svakodnevno pokazuje diljem svijeta. Simbolika koju munje za mene utjelovljuju svakako su snaga i moć, kazao je ovaj fotograf te podijelio nekoliko ključnih savjeta za sve početnike koji su zainteresirani za ovaj privlačan, ali izazovan hobi.
– Neka se za početak fokusiraju na YouTube lekcije kako bi razumjeli što su munje i kako funkcioniraju. Prvu godinu neka se drže kuće ili balkona, kako bi naučili osnove i kako munje djeluju te da nauče čitati radar uživo i pratiti kretanje oluja i visinska strujanja.
Visinska strujanja ključna su za praćenje oluje, pa je važno dobro se pripremiti i istraživati lokacije putem Google karata, kako bi znali gdje točno otići u okolici. Možda najvažnije – nikada ne odlazite na lokacije na kojima niste bili za vrijeme nevremena, osobito noću.
To sam osobno učinio jednom i više nikada. Priroda će im dati odgovore na sva pitanja, ali je ključno osigurati sklonište, bilo to apartman ili automobil. Također, važno je uvijek biti svjestan opasnosti i prepoznati trenutak kada se treba povući, poručuje ovaj iskusni »lovac na munje«.
najnovije
najčitanije
Košarka
Kvalifikacije za EP
Božić i Smith predvodili Sesarovu družinu do važne pobjede kontra Bosne i Hercegovine
Košarka
Službena potvrda
Pep Guardiola produžio ugovor s Manchester Cityjem
Svijet
otkrio putin
Rusija ispalila hipersoničnu raketu na Ukrajinu kao upozorenje Zapadu
Plodovi zemlje i mora
korisni savjeti
Preporučuje se obaviti jesensku gnojidbu tla
Zadar
crpna postaja maestral
Odvodnja uputila javni poziv stanovnicima dviju zadarskih ulica
Županija
SILBA
FOTO Katamaran Jadrolinije udario o obalu Božave
Kultura
Alba Miočev
Mlada zadarska slikarica osvojila Grand Prix: “Bitno je da svaki dan uđem u atelje, čak i ako ne slikam…”
Županija
TUŽNI ODLAZAK
VIŠE OD BRODA Šarini su živjeli s ‘Princem Zadra’: ‘Godinama smo radili s njim, živjeli, dizali…’
Scena
IRIS PETRAČ
Tko je supruga Novice Petrača? Bivša zadarska novinarka i glasnogovornica Grada Zadra
Županija
POTPORE