Primorac i Vujčić u ponoć dižu prve eure, Von der Leyen i Plenković na granici i na kavi s eurima

Sretna Nova godina, uzviknut ćemo večeras u ponoć, a piće koje ćemo popiti po prvi puta ćemo moći platiti svojom novom valutom – eurom. Ako nam dan kasnije padne na pamet skoknuti na kavu do Trsta, to ćemo moći učiniti tim istim eurom, ali putem granice na kojoj nas više nitko neće pitati – ništa.

Povijesni poduhvat ulaska u “dublju integraciju” u Europsku uniju, gdje Hrvatska postaje 20. zemlja u eurozoni i članica Schengenskog prostora bez tvrdih granica, projekt je na kojem se radilo dugo. Na jednom i drugom radilo se pet godina intenzivno, a politički cilj zacrtan je još i mnogo ranije, samim ulaskom u Europsku uniju 2013. godine. No, dosad nitko u Europi nije imao takvu čast da u oba nova režima, eurozonu i Schengen, uđe istoga dana.

U ponoć u nedjelju 1. siječnja to će se i proslaviti, no ne velikim i skupim feštama nego simboličkim aktima predstavnika monetarne i izvršne vlasti. Konkretno, ministar financija Marko Primorac i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić nekoliko minuta nakon ponoći će na jednom uz bankomata kod HNB-a u centru Zagreba podignuti prve eure sa svojih računa dok će se nad zgradom HNB-a moći vidjeti svjetlosne animacije s pričom o hrvatskom euru, i to će biti prvi korak obilježavanja ulaska u eurozonu. Čast da simbolički prijeđe hrvatsko-slovensku granicu, a onda i prošeće Zagrebom plaćajući eurom imat će i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen koja u Hrvatsku dolazi kao podrška politici Vlade na sam dan stupanja na snagu novih režima, dakle također 1. siječnja. Nju i hrvatskog premijera u Sloveniji će dočekati slovenska predsjednica Nataša Pirc Musat, a potom će se predsjednica Von der Leyen vratiti u Zagreb i zajedno s premijerom Plenkovićem popiti kavu koju će moći platiti novom valutom na glavnom trgu.

Nestaju 73 granična prijelaza

Isto tako, s 1. siječnja ukinut će se ukupno 73 granična prijelaza, što će se obilježiti na prigodan način već u ponoć na graničnim prijelazima sa Slovenijom i Mađarskom, a na jednom od njih na granici sa Slovenijom bit će i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, dok će inoministar Gordan Grlić Radman biti na prelazu prema Mađarskoj.

U cijelom ovom procesu koji je trajao mjesecima, ispunjavanje cijelog niza kriterija bio je posao državnih službi, manje vidljivog javnosti, posebno kod prilagodbe monetarnog sustava ili pak policijskih službi koje će u graničnom režimu od 1. siječnja funkcionirati potpuno drugačije nego dosad. Ono što je bilo vidljivije, to su bile političke borbe oko ovih tema, odnosno nastojanja hrvatskih vlasti da u kompeticiji s drugim državama članicama EU taj zahjevan proces ulaska u eurozonu i Schengen isposluju efikasnije i brže nego drugi. I to se i dogodilo, jer Rumunjska i Bugarska ostale su van režima Schengena, dok za mnoge od država članica eurozona još dosta dugo može biti samo san.

– Možemo biti itekako zadovoljni, ostvarili smo cilj brže nego neke druge zemlje. To je dobra poruka za Hrvatsku, europodručje, euro i za Uniju, rekao je premijer Andrej Plenković prije nekoliko dana, i dodao da će Hrvatska uvođenjem eura biti znatno zaštićenija u krizama s kojima se suočavamo kao država, društvo i gospodarstvo, nego što bi bili bez njega.

Novi režimi

S druge strane, kad je riječ o Schengenu, Hrvatska sada dobiva jednu potpuno novu ulogu zaštite europskih granica s istočne strane, naime Hrvatska će čuvati više od 1.300 kilometara vanjske schengenske granice. “Ulazimo zreli, nakon deset godina članstva u Europskoj uniji, nakon temeljitih priprema i na taj način pokazujemo transformativnu snagu članstva u Europskoj uniji”, ocijenio je pak Plenković govoreći o ovom segmentu rada svoje Vlade.

Režimi na granicama i u cestovnom, željezničkom i lučkom prometu mijenjaju se od 1. siječnja, a na zračnim lukama od 26. ožujka, a sve to donijet će znatno olakšano kretanje ljudi i roba unutar Schengenskog prostora. No, uz olakšano kretanje, članstvo u schengnenskom prostoru dodatna je legitimacija i referenca te poticaj stranim ulagačima u Hrvatskoj, a rezultirat će i većom konkurentnošću hrvatskoga gospodarstva, poručuju iz Vlade.