Petak, 22. studenog 2024

Weather icon

Vrijeme danas

18 C°

"FRAGMENTI KOJI OSTAJU"

U Kneževoj palači otvorena izložba o demenciji

Autor: Đurđa Baljak

21.09.2024. 15:30
U Kneževoj palači otvorena izložba o demenciji

Foto: Mate Komina



Savjet za zdravlje Zadarske županije i Psihijatrijska bolnica Ugljan, u suradnji s Narodnim muzejom Zadar i Sveučilištem u Zadru, predstavili su izložbu fotografija pod nazivom »Fragmenti koji ostaju«. Autori izložbe su Dora Bosner i Vito Hordov, a izložba se može pogledati u Edukativnoj dvorani Kneževe palače do 27. rujna.


Na otvaranju izložbe, Lucija Sekula, viša kustosica-pedagoginja, pozdravila je sve prisutne u ime djelatnika Narodnog muzeja Zadar. Istaknula je da su već mnogo puta surađivali s Psihijatrijskom bolnicom Ugljan i Sveučilištem u Zadru, ali da je ovo prva suradnja ovakvog tipa. Dodala je kako se nada da će se suradnja nastaviti i u budućnosti, na obostrano zadovoljstvo.


Lucija Sekula i Vitomir Višić/Foto: Mate Komina


Umjetničke fotografije


Psihijatar Vitomir Višić iz Psihijatrijske bolnice Ugljan, voditelj Odjela za demencije i palijativnu skrb te trenutni predsjednik Savjeta za zdravlje Zadarske županije, objasnio je da je ova tematska izložba umjetničkih fotografija nastala prije dvije godine u sklopu Hrvatskog kongresa o Alzheimerovoj bolesti s međunarodnim sudjelovanjem, održanog u Supetru na otoku Braču. Naime, tada su zamolili dvoje renomiranih fotografa, Doru Bosner i Vitu Hordova, da kroz svoje objektive ispričaju priču o demenciji.


Foto: Mate Komina




– Ono što su Dora Bosner i Vito Hordov prikazali kroz svoje objektive, po mom mišljenju, nijedna knjiga ne može tako dobro vizualizirati. Priča o demenciji svedena je na naslov »Fragmenti koji ostaju« jer su demencije bolesti koje narušavaju sposobnost učenja. Međutim, fotografima je cilj bio prikazati kako uvijek ostaje jedan dio priče iz ljudskih života, i smatram da su to posve dobro uspjeli dočarati. Sama izložba konceptualizirana je u tri skupine fotografija – fragmentirani portreti, priče o pejzažima tijela (što su ta tijela prošla kroz život, budući da je riječ o bolesti treće životne dobi) te fragmenti koji su ostali – u kojima ima i patnje, i ljubavi, pa čak i erotičnosti, ako baš želite. Ono što ova izložba prikazuje jest da su ti aspekti života prisutni čak i kod starijih, dementnih ljudi, iako često mislimo da nisu, kazao je doktor Višić, te istaknuo kako je izložba postavljena u jedan od najljepših galerijskih prostora u gradu – Kneževu palaču, kako bi se potaknuo razgovor o demenciji i ujedno podigla svijest o ovom važnom zdravstvenom problemu.


Osvještavanje javnosti


Nakon otvaranja izložbe, doktor Višić je održao predavanje o najnovijim saznanjima o Alzheimerovoj demenciji i drugim vrstama demencije. U svom predavanju, fokusirao se na razjašnjavanje istina i razbijanje zabluda koje su često povezane s tim bolestima.


– Većina ljudi danas misli: »Stari smo, pa malo zaboravljamo.« Međutim, važno je naglasiti da demencija nije prirodan proces starenja. Postoje zablude da demencija nije ozbiljan problem, već samo dio starenja, što nije točno. Zato je ključno promijeniti tu percepciju, osvijestiti javnost i omogućiti osobama koje imaju problem da što ranije započnu s liječenjem, upozorava doktor Višić, dodajući kako skrbnike najčešće muče pitanja kao što su kako komunicirati s oboljelima ili kako prepoznati ranu dijagnostiku.


Foto: Mate Komina


O tome da je riječ o ozbiljnom javnozdravstvenom problemu, uz bok depresiji, govore i brojke na svjetskoj razini, gdje oko 100 milijuna ljudi diljem svijeta boluje od Alzheimerove demencije. U Hrvatskoj se taj broj kreće između 90 i 100 tisuća oboljelih, dok u Zadarskoj županiji, prema popisu iz 2011. godine, ima oko 1.000 osoba s ovom bolešću.


– Pored ovih statistika, treba imati na umu da Alzheimerova demencija zahvaća minimalno tri do četiri osobe u krugu svakog oboljelog, što znači da je u našoj zemlji gotovo pola milijuna ljudi na neki način povezano s problemom demencije. Demencija je, uz depresiju, jedina psihijatrijska dijagnoza koju je Svjetska zdravstvena organizacija stavila na listu javnozdravstvenih prioriteta zbog njene učestalosti, ističe doktor Višić, dodajući kako neuroznanost predstavlja vrlo aktivno područje s brojnim novim znanstvenim spoznajama, od kojih se neke nastoje implementirati u praksi. Tako, primjerice, navodi da su neki lijekovi odobreni u SAD-u, dok u Europi nisu. No, usprkos napretku, i dalje ne postoje potpuno zadovoljavajući rezultati liječenja.