Godina bez trofeja, s nagomilanim dugom i preporodom pod Jusupovim kormilom

Konac kalendarske godine kao i mini-pauza u ligaškim natjecanjima idealno su vrijeme za rezime učinjenog u prethodnih 365 dana što se tiče košarkaša Zadra. Najpraćeniji sportski kolektiv u našem gradu imao je vrlo intrigantnu godinu u kojoj se nažalost više pisalo o njegovoj goloj egzistenciji nego o sportskim postignućima.

Doduše, malo je nezahvalno sintetizirati sve ono što su napravili momci s Višnjika u 2022. godini jer bi bilo puno poštenije nekakav konkretan sud dati na osnovu tekućih sezona, ovako se godišnji rezime ipak mora svrstati u dva okvira, onog vezanog za drugi dio sezone 2021./22. te prvi dio sezone 2022./23.

Summa summarum 2022. godina neće biti zapamćena po trofeju ili trofejima kao što je bio slučaj u 2020. i 2021., a na tome Zadrani pak moraju »zahvaliti« zagrebačkoj Ciboni koja im se ispriječila u tom naumu, kako u Kupu Krešimira Ćosića tako i u borbi za naslov prvaka Hrvatske, dok su se i u ovom drugom dijelu godine Vukovi pokazali najvećom enigmom jer su jedini uspjeli dva puta matirati momčad koju je ovog ljeta pod svoje preuzeo Danijel Jusup.

Cibosima primat u majstorici

U siječanj 2022. godine klub s Višnjika je ušao napunjen optimizmom, a najveći razlog tomu bio je iznimno plodan prosinac prethodne godine u kojem je momčad Vladimira Anzulovića upisala sedam pobjeda iz osam utakmica i tako iznivelirala potpuno neuvjerljiv ulaz u sezonu pod Ivanom Perinčićem, s naglaskom na katastrofalno otvaranje regionalne lige s omjerom 1-8.

Taj prosinac donio je velike pobjede na parketu Cedevite Olimpije i Mege, te domaće slavlje nad Splitom pa se nova godina dočekala s realnim izgledima za osiguranje opstanka u ABA ligi, što će Anzulovićevi igrači uspjeti konačno potvrditi u naredna tri mjeseca novim trima uspješnicama, nad Krkom, FMP-om i Budućnosti.

Regionalni rebus je tako riješen i prije očekivanog roka, no veljača koja je donijela tradicionalnu završnicu Krešinog kupa pokazala je da su nade za obranom dvostruke krune osvojene za Mršićevog mandata potpuno neutemeljene. Cibona je na završnici u Rijeci predvođena novim kormilarem Gašperom Okornom podigla rampu Zadranima u polufinalnom dvoboju, pa potom i osvojila prvi domaći trofej.

Uslijedila je završna bitka za prvaka države, a u proljetnom razdoblju Zadar koji je u međuvremenu ostao bez bolesnog Anzulovića s alternacijom u Srđanu Helbichu održavao je čelnu poziciju u trećem dijelu osnovnog dijela HT Premijer lige kao i u početnih pet kola Lige za prvaka.

No, u završnih pet kola Zadrani su se nekoliko puta poskliznuli na koru od banane i otkotrljali se do treće pozicije u doigravanju koje ih je odvelo u polufinalu na splitske »Žute«. Ta serija je na kraju otišla do majstorice na Gripama koju su Helbichove trupe zaključile s uspjehom i odluka o prvaku svela se na novi okršaj s Cibosima.

Prednost domaćeg parketa u finalnoj seriji imali su Zagrepčani, a otegotna okolnost za klub s Višnjika bila je ta što se umjesto o taktici i igračkim postavkama više razglabalo na temu neisplaćenih plaća igračima, među kojima je najvećim buntovnikom ispao Justin Carter, i sve to će se malo kasnije pokazati najvećom preprekom na putu do obrane naslova.

Zadar je uspio uzeti »break« u prvoj utakmici u Draženovom domu, no izgubio je sljedeću na istom mjestu, kao i prvu u Krešinom domu, a slavlje u četvrtoj odvelo ih je prema majstorici kojom je na koncu dominirala Cibona.

Upravne rošade

No, nije se taj poraz u majstorici pokazao ni blizu problematičnim u odnosu na ono što je uslijedilo u lipnju i nastalim turbulencijama u klupskim kancelarijama uz nagomilana dugovanja koja su označila i kraj establišmentu na čelu s direktorom Željkom Žilavcem.

On je zajedno sa sportskim direktorom Zvonimirom Ridlom bio primoran na odstupanje s pozicije i na njegovu »užarenu« stolicu sjeo je mladi 33-godišnji David Gunjević koji je najprije u funkciji vršitelja dužnosti, kasnije i u direktorskoj ulozi, označio svojevrsnu politiku novog kursa na Višnjiku.

Uz naručivanje neovisne financijske revizije i ufanja u nove kredite od strane Grada Zadra krenulo se u sklapanje rostera za novu sezonu, a za trenera je postavljen 61-godišnji Danijel Jusup dok je novim sportskim direktorom postao Denis Pleslić. Mizeran budžet od 350 tisuća eura iskorišten je za krpanje rostera u kojem su u odnosu na sezonu prije ostala samo trojica igrača.

Uz Duju Bralu tek su Dario Drežnjak i Antonio Jordano ostali vjerni Zadrovom dresu, a kroz srpanj i kolovoz Jusup je dopunio roster s igračima koji su uglavnom imali iskustvo igranja ABA 2 lige, uz tandem Žganec-Čampara pristiglog iz Splita, a najvećim pojačanjima su smatrani povratnici u staro jato Marko Ramljak i Luka Božić.

Prognoze za momčad koja je po budžetu pizala i do 20 puta slabijom od one koju su pod sobom imali Anzulović i Helbich nisu bile nimalo dobre, čak je postala i predmetom sprdnje, ali pripremno razdoblje uz fenomenalno odrađen turnir u Francuskoj pokazat će upravo suprotno.

Božić predvodnik sjajne polusezone

Nova sezona donijela je predstave kojima se nisu nadali ni najoptimističniji navijači, pa su redom u ABA ligi padali SC Derby, Mega, Borac u Čačku, moćna euroligaška C. zvezda usred Beograda, FMP, Igokea u Laktašima i na kraju MZT.

Mogla je Jusupova družina predvođena fenomenalnim Lukom Božićem biti i na većem broju pobjeda od sedam da je bilo malo više koncentracije protiv Budućnosti i Splita na Višnjiku, no omjer 7-5 ne da je nadmašio sva očekivanja već se Zadar pred drugi dio sezone svrstao u izgledne kandidate za doigravanje, što je ako se vratimo u srpanj i kolovoz djelovalo poput znanstvene fantastike.

Naravno, uz abaligaško sunce koje je nakon dugo vremena obasjalo peku na Višnjiku, paralelno se s ponekom iznimkom vrlo ugodno plovilo i domaćim prvenstvom te se kraj godine dočekao na korak do Cibone s 10-2 omjerom dok je ostvaren i plasman na završnicu Krešinog kupa.

Zaključak je da su 2022. godinu obilježile dijametralno suprotne polovice, u onoj puno izdašnijoj prvoj polovici i po utrošenom budžetu i po očekivanjima na sportskom planu doživljeno je razočarenje s omjerom 21-21 i bez polaganja ruku na trofeje, a u drugoj polovici potvrdilo se da sama količina novaca nije presudna za kvalitetne prezentacije na terenu, pa je niskobudžetna Jusupova momčad u 25 utakmica uspjela upisati čak 18 pobjeda.

No, zato je novac ključan u onom dijelu koji se često ne vidim golim okom promatrača, pa ćemo u tom jednom crnijem tonu završiti tekst onako kako smo ga i započeli, s Damoklovim mačem financijskog gliba u obliku 23 miljuna kuna duga koji će nažalost visiti nad glavom kluba i u nadolazećoj 2023. godini.