Planira se dogradnja marine Dalmacija, povećat će se kapacitet luke

Tvrtka Marina Dalmacija d.o.o. koja je vlasnik i upravlja marinom smještenom u Bibinjama i Sukošanu, planira dograditi postojeću luku nautičkog turizma (LNT) postavljanjem dodatnih plutajućih pontonskih priveza, čime će se povećati kapacitet za dodatnih 149 vezova, a obuhvat postojeće luke neće se promijeniti. Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije podnijeli su zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš ovog zahvata.

Trenutačni kapacitet marine Dalmacija je 1.036 vezova te predstavlja najveću luku nautičkog turizma u Hrvatskoj. Ova marina je opremljena fiksnim betonskim gatovima pojedinačnih dužina od 50 do 85 metara, a dubine mora na vezovima kreću se od tri do sedam metara, ovisno o kategoriji plovila koje se privezuje.

Uvala Zlatna luka

Obuhvat postojeće luke prostire se na površini od oko 703.765 metara četvornih, od čega se na kopneni dio odnosi oko 342.757 m², a na akvatorij 361.008 m². Ova luka nalazi se u uvali koja je poznata i pod nazivom Zlatna luka.

S južne i jugoistočne strane akvatorij ove marine je omeđen postojećim lukobranom dužine oko 200 m. Centralno u odnosu na uvalu postavljen je prepoznatljivi polukružni otočić, koji sa svoje vanjske, moru izložene strane, na krajevima ima dva pera od kamenog nabačaja, između kojih je formirana plaža.

S unutarnje strane otočića izvedeni su gatovi koji se radijalno protežu prema unutrašnjosti marine. Otočić je s kopnom povezan pristupnim mostom. Okomito na obalu postavljeni su fiksni betonski gatovi koji su u potpunosti obnovljeni odnosno zamijenjeni novima posljednjih nekoliko godina. U dnu marine, prema sjeveru, nalazi se prostor koji se koristi za izvlačenje brodova.

Iz marine Dalmacija navode kako su tijekom izrade predmetnog projekta uzete u obzir potrebe investitora, postojeće stanje te maritimne specifičnosti lokacije, kao i relevantna postojeća prostorno-planska, projektna kao i druga postojeća dokumentacija.

Uz jugoistočnu granicu predmetnog obuhvata, nalazi se manji bazen travel lifta tlocrtnih dimenzija 18 x 6,5 metara.

Zahvatom je planirana dogradnja postavljanjem deset plutajućih pontonskih priveza dužine od 13 m do 54 m i širine 3,3 m. Postojeći gatovi i pontonski privezi povezat će se mostićima.

Pontonski privezi sidrit će se putem kvalitetnih priveznih sistema kojima je potrebno osigurati prostornu stabilnost pontona za relevantne vjetrovalne uvjete.

Modularne jedinice plutajućih pontona bit će opremljene svom potrebnom priveznom opremom te instalacijama vode, struje i rasvjete. Pontoni će biti dvostrani tj. omogućit će prihvat i boravak brodova s obje strane.

Bazen travel lifta

Također, planira se izgradnja bazena travel lifta i uređenje operativne obale u njegovoj funkciji. Operativna obala novog bazena za travel lift bit će izvedena od obalnog zida. Izgradnjom bazena travel lifta uklonit će se 252 m² operativnog dijela obale te će se izgraditi novi bazen tlocrtnih dimenzija 18 x 14 m.

Izgradit će se dva gata ukupne površine 220 m². Gatovi su predviđeni za izgradnju u dvije varijante, kao kombinacija podmorskih stupova i nadmorskih rasponskih nosača ili kao konstrukcija na pilotima.

Izgradit će se i uređaj za prihvaćanje i pročišćavanje otpadnih voda od pranja brodova, a provest će se i infrastrukturno opremanje vodom, odvodnjom i strujom.

Obuhvat postojeće lučice neće se promijeniti, samo će doći do promjene u odnosu kopnenih površina i samog akvatorija. Površina kopnenog dijela smanjit će se za 32 m², dok će se akvatorij povećati za istu površinu.

Detalji o zahvatu nalaze se u Elaboratu zaštite okoliša koji je u lipnju 2024. godine izradio te u srpnju 2024. dopunio ovlaštenik Zeleni servis d.o.o. iz Splita.

Marinom upravlja investicijski fond iz Luksemburga

Vlasnik marine Dalmacija, članice D marina koji je do početka 2020. godine, s marinama Borik i Šibenik bio u vlasništvu Dogus grupe iz Turske, je tvrtka Venilia investments S.À R.L. iz Luksemburga, koju je upravo za tu namjenu osnovao investicijski fond CVC Capital Partners iz Luksemburga.
Ove tri marine imaju zajednički tržišni udjel od 10 do 15 posto u hrvatskim lukama nautičkog turizma te se po udjelu nalaze na drugom mjestu iza ACI-ja.

U sudskom registru navodi se kako predsjednik Uprave Marine Dalmacija d.o.o. dolazi iz Velike Britanije, a članovi uprave još su Josip Družijanić iz Splita te po jedan državljanin Poljske, Turske i Grčke.