Apeliraju da se Jadroliniju ne koristi u političke svrhe, da se njome, njenim strateškim značajem i trudom ne politizira, čemu, kažu, svakodnevno svjedoče. Iz Jadrolinije naglašavaju kako se razlozi nedavne tragedije na brodu Lastovu u malološinjskoj luci, kada su poginula tri pomorca,  utvrđuju, no „odgovorno tvrde da se ta nesreća ne može povezati s kvarom rampe na trajektu Mljet, gdje je riječ o puknuću čelik čela, što je potvrdio i zapovjednik broda.“


“Vezano za navedeno, naručeno je vještačenje rampi i sajle (čelik čela) kako bismo čim prije detektirali zbog čega dolazi do ovog problema te kako bi se ovakvi događaji izbjegli u budućnosti. Sajle su promijenjene i kvar je saniran u roku od 12 sati, a bitno je spomenuti da sigurnost putnika niti u jednom trenutku nije bila ugrožena niti je došlo do prodora mora u garažu broda”,  naglašavaju iz Jadrolinije. “Svakako moramo istaknuti i da niti jedan zapovjednik Jadrolinije ne bi donio odluku o isplovljavanju svjestan da postoji bilo kakav značajan sigurnosni problem. Također, brod Mljet je, osim internih pregleda i procedura, prošao pregled Lučke kapetanije u srpnju ove godine, te pregled Hrvatskog registra brodova 2023.”, dodaje se u priopćenju.


Jadrolinija bilježi rekordnu sezonu, zaposlenici posao obavljaju profesionalno i odgovorno




Podsjećaju kako Jadrolinija ove godine bilježi rekordnu sezonu, a zaposlenici, unatoč tragediji na Lošinju, posao obavljaju profesionalno i odgovorno. „Kompanija je stabilna, a promet se i na vrhuncu razdoblja maksimalnog opterećenja odvija redovito i bez većih poteškoća. Flota Jadrolinije danas broji 57 brodova što našu kompaniju ubraja među deset najvećih svjetskih putničkih brodara, koji se bave obalnim linijskim pomorskim prijevozom“, dodaje se. Jadrolinija godišnje preveze 12 milijuna putnika i 3,5 milijuna vozila te dnevno u vrhuncu sezone obavi više od 600 isplovljavanja.


Tijekom U 2023. su, kažu, obavili više od 33 tisuće linija te uveli još četiri tisuće dodatnih linija zbog gužvi i 600 dodatnih linija za opasni teret, što čini više od 150 tisuća uplovljavanja brodova u luke.


„Sustavom se upravlja odgovorno i poštuju se sve procedure vezane za upravljanje sigurnošću te ostali interni akti. Jadrolinija, osim prijevoza putnika, realizira sav promet prema i s hrvatskih otoka, uključujući prijevoz otpada, hrane, građevinskog materijala, goriva, asfalta te sudjelujemo u hitnim prijevozima unesrećenih i spašavanju na moru brodica i putnika. To dokazuje da je Jadrolinija dio strateške prometne infrastrukture prema hrvatskim otocima,“ naglašavaju. Jadrolinija ima 2000 zaposlenika, od čega je 1500 pomoraca i 500 djelatnika u podršci, navodio se u priopćenju.


Uprava je potpisala Nacionalni kolektivni ugovor za pomorce nakon 29 godina te je od 2018. do danas bruto plaća pomoraca povećana za 60 posto, a djelatnika na kopnu za 30 posto. Dodaju da prije toga plaće nisu rasle 10 godina te kako traju pregovori za potpisivanje kolektivnog ugovora za kopno. Uz to, nakon 11 investicija tijekom pandemije i energetske krize, realizira se investicija u pet novih brzih brodova, čime će se obnoviti Jadrolinijina brzobrodska flota. Predsjednik RH Zoran Milanović je ranije danas na facebooku ustvrdio da su trajekti Jadrolinije postali nesigurni za putnike i članove posade, a da predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta i premijer Andrej Plenković ‘hitno moraju objasniti’ što se događa s Jadrolinijom, državnom brodarskom tvrtkom.