U izjavi nakon sjednice Vlade, Primorac je rekao da je već ranije definirana ambicija Vlade u pogledu povećanja pravednosti poreznog sustava i postupnog prebacivanja tereta oporezivanja s rada na imovinu, konkretno u ovom slučaju nekretnina, u smjeru čega su išle i porezne izmjene koje su na snagu stupile početkom ove godine.


Tako je, između ostalog, povećana autonomija jedinica lokalne samouprave u utvrđivanju poreza na kuće za odmor, a maksimalni iznos po kojem se kvadrat takve nekretnine može oporezovati povećan na pet eura, pri čemu je više od 50 jedinica utvrdilo porez na toj najvišoj razini.




Kako je i ranije najavljivao, porez na kuće za odmor treba transformirati i to će se u novom paketu poreznih izmjena i učiniti – uvođenjem poreza na nekretnine.


“O tome sam već govorio da je to potrebno transformirati. pa i u smislu jasnijeg definiranja naziva toga poreza, a onda i porezne osnovice, odnosno obuhvata nekretnina koje će se oporezivati”, izjavio je Primorac, koji će cjeloviti paket novog kruga poreznih izmjena predstaviti u ponedjeljak.


Prijedlog će uključivati i djelomične izmjene raspona u kojem se te nekretnine mogu oporezivati, u vidu povećanja i gornje i doljnje granice, a njime će jedinice lokalne samouprave imati i obavezu uvođenja tog poreza, s obzirom da je do sada to bila samo opcija.


Porez na nekretnine neće plaćati onaj tko živi u nekoj nekretnini i oni koji su svoju nekretninu dali u dugoročan najam. “Prijedlog je da se utvrđuje porezni obveznik i predmet oporezivanja u ožujku tekuće godine za tu godinu i onaj tko bude imao ugovor o dugoročnom najmu i tko bude iznajmljivao nekretninu u određenoj godini, barem deset mjeseci, taj ne bi plaćao porez na nekretnine”, pojasnio je Primorac.


S druge strane, oni koji će nekretninu iznajmljivati kratkoročno ili će im nekretnina biti prazna, ti će plaćati porez na nekretnine. Na pitanje novinara kako će se to sve pratiti, Primorac je rekao da “država može pratiti sve”.


Izjednačenje poreznog tretmana


Najavio je i povećanje poreznog opterećenja kratkoročnog najma u turizmu, koji se trenutno plaća kao paušal po krevetu, a po Primorčevim riječima ti su iznosi “prilično smiješni” i na neki su način ne samo utjecali na tržište nekretnina, nego na gospodarstvo u cijelini.


Konstatirao je i da se ugovorni, dugoročni najam prilično blago oporezuje, no kratkoročni još i manje, pa bi tako trebalo doći do izjednačavanja poreznog tretmana dugoročnog i kratkoročnog najma. Time će doći do značajnog povećanja poreznog opterećenja kratkoročnog najma, no ono će i dalje biti poprilično povoljno u odnosu na oporezivanje ostalih izvora dohotka, istaknuo je Primorac.


Kazao je i da se postavlja pitanje koliko je opravdano da su dohodci iz različitih izvora različito oporezovani, a posebno zašto je dohodak od najma u puno povoljnijem tretmanu od dohotka od nesamostalnog rada.


“Dakle, zašto netko tko radi i živi od svoga rada plaća veći porez na dohodak od nekoga tko se bavi iznajmljivanjem”, upitao se Primorac.


Pojasnio je i da se dugoročni najam trenutno oporezuje na način da je od iznosa najamnine 30 posto neoporezivo, dok se na 70 posto plaća 12 posto poreza. Tako primjerice onaj tko iznajmljuje nekretninu za 1.000 eura na 700 eura plaća 12 posto poreza, što je 84 eura. Drugim riječima, za 1.000 eura dohotka od najma porezno opterećenje iznosi 8,4 posto.


S obzirom, pak, da je jako velik broj jedinica lokalne samouprave utvrdio paušalni porez po krevetu u turizmu na donjoj granici od 19,99 eura, to primjerice znači da netko za apartman s ukupno šest kreveta plaća porez 120 eura godišnje.


Govoreći o negativnim posljedicama postojećih modela i “poreznim oazama u nekretninama”, Primorac je kazao da su brojni dionici, ulagači, investitori, pa čak i poduzetnici koji imaju privatna poduzeća, bili motivirani višak sredstava i kapitala investirati u nekretnine i rentijerstvo, a ne primjerice u istraživanje i razvoj i/ili kupnju novih tehnologija.