Iva Bencun o turističkoj godini i budućim izazovima: Turizam je pelin i med - mora se znati dozirati

Turistička industrija je ove godine, mnogi će kazati, na koljenima. Godine nekontroliranog otvaranja novih apartmanskih jedinica, komercijalizacije kulturno-povijesne baštine i podređivanja interesima i potrebama turista mnoge su jadranske destinacije dovele do ruba – sociološkog i gospodarskog, jer u pomanjkanju drugih zdravih gospodarskih opcija i prevelike orijentacije k turizmu, posredno ili neposredno svi od njega živimo.

No, živimo li svi mi za turizam potpuno je drugo pitanje, jer u svakoj se staroj gradskoj kali čuje sve više prigovora, zidovi su sve topliji, a živci sve tanji. U takvoj smo situaciji, kada negativno u mnogočemu nadglasava ono pozitivno, o tekućoj turističkoj godini, njezinim izazovima i budućim problemima razgovarali s direktoricom Turističke zajednice grada Zadra Ivom Bencun, koja je kormilo zadarskog turizma uzela početkom godine.

Nema srpanjske rupe

Zadar, složila se Bencun, već neko vrijeme više nije nezanimljiva usputna postaja vrijedna tek jednodnevne pažnje, već svjetski prepoznata destinacija koja ima itekako bogatu lepezu nezaboravnih atrakcija i događanja.

Razgovor smo započeli neizbježnom temom srpanjske rupe koja je, čini se, na nacionalnoj razini poremetila uobičajene tokove na koje smo svi godinama naviknuli. Kombinacija sve viših cijena i zasićenosti tržišta novim smještajnim jedinicama, bez konkretnijeg promišljanja o kvalitetnom upravljanju, urodila je u mnogim malim sredinama stihijskim turizmom koji je istovremeno pelin i med.

– Ono što mi za Zadar možemo kazati jest da srpanjske rupe nema. Jako smo zadovoljni, prvenstveno zbog osjetnog rasta od oko 26 posto u periodu predsezone. Najveći je to rast prometa u cijeloj Hrvatskoj, nastao kao posljedica ranijeg početka sezonskih letova iz Europe, kao i povećanja njihove frekvencije. To nam je izuzetno bitno, jer već neko vrijeme u turističkim krugovima razgovaramo o cjelogodišnjem turizmu i nastojimo čak i izbjegavati termin »sezona«, koliko god on bio ukorijenjen. Sunce i more još će niz godina, kao i na cijelom Mediteranu, ostati jakim privlačnim faktorima, no primat nad tim, dijelom i zbog sve viših temperatura tijekom srpnja i kolovoza, sve više uzimaju drugi motivi putovanja, koji nama idu na ruku i tjeraju nas da zahtjevne turističke apetite zadovoljimo u periodu izvan vršne sezone, istaknula je Bencun dodavši kako gradska infrastruktura nije bila preopterećena teretom putovanja.

– U srpnju smo osjetili blagi pad od dva posto u broju gostiju, no istovremeno se za jedan posto povećao broj noćenja, što je indikator da gosti u gradu borave duže. Preskočili smo barijeru kratkih boravaka i negativne percepcije Zadra kao destinacije u kojoj se nema što raditi i vidjeti. Zadar je idealno centralno mjesto za cijelu dalmatinsku obalu. Srpanj, iz direktnih kontakata sa gostima i hotelijerima, zapravo je jako uspješan. Nije bilo tolikih gužvi kao ranijih godina, kazala je Bencun.

Kolovoz je za sada, ističe Bencun, u blagom porastu, a realno više prometa niti mogu niti žele s postojećim kapacitetima ostvariti. U Zadru se zato svi nadaju dobroj posezoni, bogatoj toplim i ugodnim danima.

Pozitivne recenzije

– Europsko prvenstvo u nogometu i Olimpijske igre u nekoj su mjeri uistinu utjecale na ritam putovanja iz nama emitivnih zemalja. Isto tako, Hrvatska kontinuirano cjenovno raste, ali taj je rast opravdan kada je popraćen ulaganjima u kvalitetu ponude i dodatnih sadržaja. Tržište vrlo brzo regulira one koji rade nekvalitetno, kratkoročno i samo s ciljem čim bržeg zgrtanja profita. Kontinuirano i sustavno zato već neko vrijeme kroz recenzije na mnogim platformama pratimo zadovoljstvo turista brojnim segmentima zadarske turističke ponude. Sve su nam ocijene iznad osam i u porastu, a na kraju ćemo sezone znati gdje imamo mjesta za poboljšanja, rezimirala je Bencun.

U situaciji sve težih globalnih klimatskih promjena, za stol sve češće sjedaju klimatski i turistički stručnjaci, zabrinuti zbog utjecaja koji putovanja imaju na promjene globalne klime. S jedne je strane porast temperatura realna prijetnja životu na kakvog smo naviknuli, a s druge strane i putovanjima na Mediteran.

– Klima će sigurno u godinama pred nama utjecati na ritam turističkih putovanja, naročito jer će se dio putnika, nespremnih na temperaturne šokove ili okrenuti nekim drugim odredištima izvan Mediterana ili će pak, što je za nas bolje, putovati izvan ljetne špice. Kao rezultat toplinskih valova u srpnju i kolovozu od hotelijera smo saznali da polako izostaje veća posjećenost tijekom dana jer jednostavno je prevruće šetati po gradu, a kamoli sjesti i jesti. Utječe to već i na karte u brojnim restoranima, koje se sada moraju prilagođavati temperaturnim ekstremima koji su na Mediteranu sve češći, istaknula je Bencun te dodala kako je zadarska industrija još uvijek snalažljiva i prilagodljiva, anticipira probleme promatranjem nama sličnih destinacija. Cjelogodišnji je turizam u takvoj situaciji zapravo dobra posljedica jedne globalno loše situacije, naglasila je Bencun, te dodala kako se nada da će to postepeno utjecati na popuštanje turističkog pritiska u najtoplijem dijelu godine. Sve te promjene za cijelu turističku industriju znače više inovativnosti, truda i osmišljavanja novih programa i sadržaja.

Šarolik kalendar

– Već neko vrijeme veće manifestacije, koje su i privlačni faktor dolaska u grad, smještamo u program izvan špice sezone i tako ćemo nastaviti i dalje, a jedan od prvih primjera biti će »Meat Me Festival«. Slijedi nam vrlo brzo i Advent, a potom i Karneval, a u travnju »Tuna, Sushi & Wine Festival«, kao gastronomska uvertira u predsezonu. Ljetne mjesece zato vidimo kao priliku da oplemenimo grad s više manjih događanja, disperziramo ih diljem stare jezgre i kroz male programe gradu vratimo onaj pomalo zaboravljeni mediteranski štih, koji još uvijek svi pamtimo, najavla je Bencun.

Lokacija Muraj

Muraj, tj. gradske zidine, tako su od ovog proljeća novo omiljeno odredište za druženje. Mjesto je to s novim pogledom na grad – doslovno i metaforički. Osim toga, pomalo su uspavanu gradsku lokaciju, uređenu da bi bila novim srcem druženja, napokon stavili u svrhu kojoj je i namijenjena kroz manje jazz koncerte, festivale i druženja. Tu su i neizostavni koncerti u atriju palače Cedulin, namijenjeni prvenstveno publici koja, zaštićena zidovima palače, u miru želi uživati u profinjenoj glazbi.

– Aktivirat ćemo još takvih intimnijih lokacija, bez velikog opterećenja za stanare i sam grad. Postavljanjem natpisa na ulazu u grad u uvali Jazine već smo učinili iskorak, jer postigli smo željeni efekt – novu točku gdje se posjetitelji zadržavaju, a da nije ono već viđeno i poznato. »Ljeto u Diklu« i »Klape u kaletama« samo su neki od primjera događanja dislociranih s Poluotoka. Ideja nam je aktivirati manje poznate i neopterećene lokacije koje će ići na ruku nama kao organizatorima, ali i privatnim poduzetnicima i posjetiteljima, objasnila je Bencun. Današnji se turist, pojašnjava, u mnogočemu promijenio i traži lokalna iskustva svojstvena malim gradskim zajednicama.

Bogat stol

Eno-gastro turizam tu se, naročito u našoj regiji, izdvaja kao vrlo atraktivna niša koja privlači sve veći broj turista.

– Dobar primjer sinergije svih naših potencijala u tom je smislu upravo »Tuna, Sushi & Wine Festival«, koji ne samo da predstavlja najkvalitetnije namirnice koje imamo, već i nudi priliku da se povežemo s drugim kulturama. Zato ćemo ga obogatiti japanskim elementom, kako bismo privukli posjetitelje koji inače naš grad ne bi odabrali kao svoju idealnu destinaciju, a usput ćemo ojačati i hrvatsko – japanske odnose. Lokalne autohtone namirnice, na kojima smo odrastali, itekako su primamljiva ponuda, iako bi trebala biti češće zastupljena na domaćoj gastronomskoj sceni, mišljenja je Bencun.

Dok razgovaramo o zadarskog gastronomskoj sceni, kojoj, unatoč brojnim pozitivnim recenzijama fali potvrda struke, Bencun smatra kako imamo sve elemente potrebne za uspješnu gastronomsku priču – kreativne chefove i obilje lokalnih namirnica.

– Michelinova zvjezdica ne može biti garancija prepoznatljivosti destinacije, ali može poslužiti kao dobra potka za izgradnju dobre priče, dodala je Bencun. I ove će zime, kaže, tradicionalno pohoditi najveće svjetske turističke sajmove. Porast se primjećuje s američkog, dalekoistočnog i indijskog tržišta, naročito izvan špice sezone. Iznimno smo popularni na korejskom tržištu, putnici su to koji putuju tijekom zimskog perioda, a primjećuje se i rast na indijskom i poljskom tržištu. Kontinuirano bilježimo porast dolazaka domaćih turista do same špice sezone.

Važnost Gaženice

– Još jedan važan aspekt je i crusing turizam, jer Zadar je u jedinstvenoj prilici da se gosti s kruzera ne moraju zadržavati samo u gradu i tako vršiti dodatni pritisak na gradsku infrastrukturu. Blagoslovljeni smo činjenicom da se u našoj blizini nalaze brojne druge mikro destinacije privlačne jednodnevnim izletnicima, što ide na korist i nama i drugim manjim sredinama. U Zadru se zato i dobro troši, jer se turistu, za razliku od, recimo Dubrovnika, daje puno više izbora za kratka putovanja, a time i povećanu potrošnju, kazala je Bencun, zaključivši kako je bitno naglasiti i važnost luke Gaženice, odnosno premještaja automobilskog i putničkog prometa iz samog centra, čime je znatno olakšan promet i život na Poluotoku, što drugi obalni gradovi nemaju.

– Činjenica je da je turizam priličan pritisak na lokalno stanovništvo, no to je situacija s kojom se suočava cijeli niz popularnih destinacija. Međutim, istovremeno moramo biti svjesni koliki su nam prihodi od tog istog turizma. Dvosjekli je to mač i zato se turizmom čim bolje treba upravljati, jer odgovornost je i na svakom od nas pojedinačno. Svatko svojim odlukama i ponašanjem olakšava ili otežava situaciju u gradu, bilo da govorimo o prometu ili komunalnoj infrastrukturi, poručila je Bencun.

Sadržaj je nastao u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zadra.