Foto: Arif Sitnica
I naredne školske godine 2024./2025. država će učenicima osnovnih škola osigurati besplatne školske obroke, po cijeni od 1,33 eura po učeniku, odnosno dva eura po učeniku za eksperimentalni program cjelodnevne škole. Pravo na prehranu imat će oko 305.000 osnovaca, što je otprilike isti broj kao i u protekloj školskoj godini u kojoj je školske obroke konzumiralo 299.480 od ukupno 305.421 učenika osnovnih škola, dok 5.941 učenik, njih oko dva posto, nije bilo uključeno u prehranu. U besplatne obroke za svu djecu uložit će se 72,7 milijuna eura.
Cijena obroka za iduću godinu definirana je novom vladinom Odlukom o kriterijima i načinu financiranja troškova prehrane za učenike osnovnih škola koja se nalazi na e-savjetovanju, no već prvog dana javne rasprave postalo je evidentno da je cijena manji problem jer se mnoge škole ni drugu godinu od uvođenja besplatnih školskih obroka ne uspijevaju nositi s prehrambenim navikama školaraca. Djeca, naime, i dalje okreću glavu kad su na meniju povrtna variva, grah, poriluk pa hrana ostaje na tanjuru i završava u smeću.
Edukacije bez učinka
– Pohvalno je socijalno razmišljati i osigurati obroke za svu djecu. No trebali bismo napraviti analizu po školama i vidjeti koliko se hrane baca. U nekim je školama to oko 50 posto, a ponekad i više. Mislim da je doista neprimjereno bacati toliku hranu. Djeca su vrlo izbirljiva što se prehrane tiče. U našoj školi smo pokušali s različitim edukacijama učenika, ali i roditelja. Nažalost bez rezultata, napisala je u svom komentaru Stojanka Lesički, knjižničarka OŠ Sveti Petar Orehovec u Koprivničko-križevačkoj županiji. Požalila se da njihovi učenici prate jelovnik, a kad im neko jelo ne odgovara, uopće niti ne dođu u kuhinju.
– Anketirali smo učenike i doznali da im roditelji daju svaki dan i popriličan džeparac pa djeca kupuju hranu u trgovini kad im jelovnik ne odgovara. Nije korektno od takvih roditelja što ne žele odustati od prehrane iako njihova djeca vrlo rijetko konzumiraju hranu u školskoj kuhinji, smatra Lesički. U toj školi, kao i ostalim školama u istoj županiji hrana se priprema po naputcima nutricionista, ali djeci to često ne odgovara. Možda bi se manje hrane bacalo, dodaje, kad bi bila ponuđena barem dva jela, no nažalost takav dogovor nije postignut.
Sličnog je mišljenja i učitelj Franjo Barić iz OŠ Ljudevita Gaja u Novoj Gradiški.
– Svi učenici ne trebaju imati besplatnu prehranu, jer je to bacanje državnog novca. Duša me boli kad vidim koliko se hrane baca, jer učenicima je pripremljena hrana, a oni ne jedu. Smatram da kao razrednik u nižim razredima osnovne škole znam koja su djeca u potrebi. Besplatne bi obroke trebalo dati samo njima, kao i dosad, a djeca koja plaćaju imaju pravo ne jesti, ako im se ne sviđa, poručio je.
Učitelji s kojima smo razgovarali smatraju da bi resorno ministarstvo trebalo razmisliti o nekoj edukativnoj kampanji u vezi prehrane, jer njihovi napori nisu dovoljni.
– Svašta smo već pokušavali, imali smo projekt u sklopu Erasmusa, držali roditeljske sastanke s nutricionisticom, ali se odazove jedva četvrtina roditelja. Oni ne shvaćaju korist od zdrave prehrane, niti shvaćaju da se sve to financira i od njihovog novca, ilustrira učiteljica u jednoj osnovnoj školi kraj Zagreba. Djeca su se, kaže, navikla na bolonjez, pomfrit i pohano meso, a ako roditelji nemaju interesa za promjenu takvih prehrambenih navika, neće ga imati ni djeca.
Najradije bi pizzu
Da uvođenje nutritivno kvalitetnijeg menija nije nimalo lako, potvrđuje i Zvonimir Bićanić, ravnatelj OŠ Marina Držića u Zagrebu.
– Kad netko nešto dobije besplatno, onda toliko do toga ne drži, komentira. Naputak je ministarstva da se u škole uvede zdrava prehrana. Ali kad bi sada naglo prekinuli uobičajenu prehranu i dali djeci »zdravu«, još bi se više bacalo, ističe. Zato ova škola promjene u jelovniku uvodi malo-pomalo, a roditeljima su savjetovali da i oni kod kuće o tome povedu više računa. »Djeca bi najradije jela samo pizzu, što se kosi s pravilnicima, a i roditelji ne bi bili za to. Kuharice prate što djeca vole, to im češće stave, ali uvode i promjene. Na primjer, radimo neke namaze sami. Ali nemamo previše otpada jer slušamo povratnu informaciju od djece«, ističe Bićanić. Djeca su, dodaje, izbirljiva jer su takva i kod kuće, no ova škola organizira edukacije djece o zdravoj prehrani i vidi pomake u njihovom ponašanju.
Ministarstvo ne vidi svoju odgovornost
Dok bi u školama rado vidjeli sustavnu podršku u primjeni novih jelovnika, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih niti Agencija za odgoj i obrazovanje ne vide svoju odgovornost za taj dio sustava. »Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih osigurava sredstva za prehranu učenika osnovnih škola, i to samo za učenike koji su bili na nastavi, a način organizacije, uključujući i postupanje s viškovima hrane u nadležnosti je osnivača školskih ustanova«, njihov je odgovor na upit o tome kako reducirati suvišni trošak školske prehrane. Iz Agencije pak poručuju kako edukacija učenika i roditelja nije njihova zakonska nadležnost, no žalosti ih, kažu, da se u današnje vrijeme, kada u svijetu i u Hrvatskoj ima puno gladnih ljudi, hrana baca.
najnovije
najčitanije
Novosti
snažno nevrijeme
Grom usmrtio stado ovaca kod Kupresa, snažno nevrijeme diljem BiH
Zadar & Županija
PET VIJESTI DANA
PREGLED DANA Na Pagu troje uhićeno zbog odavanja tajnih podataka o biračima, a u Zadru nesvakidašnja prijevara
Kultura
Sukošan Jazz Festival
KULTURNO-TURISTIČKA POSLASTICA Jazz pod zvijezdama oduševio glazbene sladokusce
Zadar & Županija
plavi svijet
Kod Pašmana uočena sredozemna medvjedica: Duga je oko dva metra, ako je vidite…
Ostali sportovi
povijesna sezona
BK Posedarje nastavlja dominaciju: Sedam medalja i četiri državna naslova u Žminju
Zadar & Županija
izgradnja i rekonstrukcija
VELIKI PROJEKT VODOVODA Gradi se gotovo 200 kilometara nove kanalizacijske mreže
Zadar
Presuda
NOVČANO KAŽNJENA Majka učenika fizički napala ravnateljicu nezadovoljna završnom ocjenom iz – tjelesnog
Hrvatska
Teški uvjeti
Oni rade na plus 35 °C i po 10 sati dnevno, sve više ih završava na Hitnoj: ‘Neki nemaju čak niti vodu i hlad’
Zadar
Problemi s kadrom
U zadarskoj bolnici nedostaje spremačica i kuhara: ‘Za samo desetak dana radeći u turizmu zarade svoju mjesečnu bolničku plaću’
Crna Kronika
Istražitelji na terenu