Petak, 22. studenog 2024

Weather icon

Vrijeme danas

18 C°

POMOR DAGNJI

Nezapamćen pomor malostonskih dagnji, školjkari šokirani: 'Nikad nisam ni čuo za ovako nešto...'

Autor: Portal ZL

04.08.2024. 17:07
Nezapamćen pomor malostonskih dagnji, školjkari šokirani: 'Nikad nisam ni čuo za ovako nešto...'

Foto: Screenshot: HRT



Školjkari iz Malostonskog zaljeva bilježe ovih dana nezapamćen pomor mušula. Kod nekih je mortalitet je i 90 posto, a uzrok pomora je, pretpostavlja se – visoka temperatura mora, piše HRT.


– Doslovce pomor koji je nezapamćen. Mi imamo 25 godina obrta i cijeli život se bavimo ovim i generacije prije nas, nikad nisam ni čuo za ovako nešto. To je baš, usudio bih se reć možda 90%, ali će sigurno kroz slijedećih par dana s obzirom da nema promjene vremena, bojim se da će to bit strašno, govori školjkar Zdravko Lazić za HRT.


Lazići su trenutačno su jedni najvećih školjkara ne samo u Brijesti nego u cijelom u Malostonskom zaljevu. U njihovim uzgajalištima podjednako je dagnji i kamenica. – Imamo nekih devet hektara na moru po koncesijama. Čak smo ove godine, znači u 6. mjesecu bio je jedan natječaj i još smo zatražili tri nove koncesije koje ćemo potpisivati u 9. mjesecu. Sad nakon ovoga, šokiran si i onda prvo što pomisliš je ‘što to meni treba’, dodaje Vicko Lazić. Pretpostavlja se da je uzrok uginuća dagnji visoka temperatura mora od koje ugibaju one ili pak njihova hrana, a to su najsitnija živa bića koja žive u moru, a o svemu će se više znati više kad se uzorci mora i uginulih dagnji analiziraju u laboratorijima, prenosi HRT.




– Ono što je poznato prema starijim i prema najnovijim istraživanjima da ova vrsta dagnje nakon određenih razina temperature povećava stopu smrtnosti, odnosno ugiba. Tako da temperatura od 30 stupnjeva koliko je zabilježena u površinskom sloju tog područja kobno djeluje. Sve ovisi i o nekim drugim ekološkim čimbenicima – od hrane do dostupnosti kisika. Temperatura može bit kobna nakon 72 sata, a nekad dagnje mogu preživjeti i do dvadesetak dana, objašnjava prof. Ana Bratoš Cetinić, sa odjela za ekologiju, Sveučilišta u Dubrovniku.