Pupovac: Tražimo promptnu i trajnu obustavu radova na izvoru Une

Obrani vrela rijeke Une, koje je na izdisaju zbog građevinskih radova na izgradnji male hidroelektrane s potpisom tvrtke Pipra d.o.o. pridružio se i poznati stručnjak za krizno komuniciranje Krešimir Macan koji nam je u kratkom razgovoru kazao kako je vrijeme da se najviše institucije vrate s godišnjeg odmora ili da na njega ne idu dok se radovi ne zaustave. Krajnje je vrijeme, kazao nam je, da premijer Plenković te predsjednik Milanović i njegov izazivač Primorac napokon posjete jedan od najljepših zaštićenih prirodnih lokaliteta u Hrvatskoj i priču o nekoj drugoj boljoj Hrvatskoj iz riječi pretvore u djela. Ekološka katastrofa na Uni bila je i temom konferencije za medije predsjednika SDSS-a Milorada Pupovca, čiji su kolege već posjetili vrelo i s mještanima razgovarali o ovoj gorućoj problematici.

Foto: M. Komina

Nebriga i zanemarivanje

Tako nam je potvrdila Tanja Rastović iz udruge »Una Srb«, čini se kako je došlo do dogovora s predstavnicima investitora da se radovi na vrelu obustave do ponedjeljka. Informacija, dodala je, još uvijek nije potvrđena, ali svakako pokazuje da je prisustvo prosvjednika danas imalo efekta. Investitor i dalje tvrdi da posjeduje sve potrebne dozvole za gradnju na području »Natura 2000«, što je u suprotnosti s osnovnim principima zaštite prirode, no mještanima i aktivistima ova vijest ulijeva barem zrno nade u budućnost vrela Une.

Foto: UDRUGA UNA SRB

Pupovac je dotaknuo i drugih ekoloških katastrofa na našem području – crnog brda u Biljanima Donjim, ali i zaštite Štrbačkog buka i problematike vjetroelektrana u Erveniku u ličkom i šibenskom zaleđu.

– Mi smo u ime kluba SDSS-a nakon posjete kolegice Šimpraga Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, Hrvatskim vodama i Inspektoratu poslali i dopis, a i od Ministarstva graditeljstva tražimo žurno postupanje, čiji upravni nadzor čekamo, podsjetio je Pupovac, naglasivši kao su se izvođač i investitor oglušili na zahtjeve za obustavom radova.

Ekološki problemi

– Tražimo zato promptnu i trajnu obustavu radova i zaustavljanje daljine devastacije vodnog toka i okoliša oko samog vrela, kao i rezultate upravnog nadzora koji utvrđuju pod kojim je okolnostima izdana građevinska dozvola. Nedostaju četiri neophodna dokumenta da bi se građevinska dozvola mogla izdati, a najvažniji je onaj koji se tiče gradnje u zaštićenoj prirodi. Nju se treba staviti van snage, istaknuo je Pupovac, kazavši kako postoje ozbiljne indicije kako se u cijelom postupku išlo na ruku investitoru, a manje na ruku zaštiti vrela Une.

– Postojeća ograničenja nisu poštovana, kao to da mlinica treba biti rekonstruirana. Umjesto toga, ona je uništena, kao i sama obala uz vrelo. Treća točka koju očekujemo je da se utvrdi što je uzrokovalo nezakonito postupanje pri izdavanju građevinske dozvole, upozorio je Pupovac, dotaknuvši se i pitanja »crnog brda« u Biljanima Donjim.

Foto: M. Komina

– 145 tisuća tona troske već skoro 20 godina stoji u selu, a sličnog je obima i brdo u mjestu Veljane. Troska već godinama zagađuje zemlju, vodu, zrak, zdravlje i ugrožava eko – sustave i poljoprivredu Ravnih kotara. EK nam je dala rok da do kraja 2025. godine to pitanje riješimo. Zašto se to događa na rubu Benkovca, u Erveniku, na području Gračaca i Donjeg Lapca? Zato što se može. Zato što se ta mjesta i tu zemlju drži zapostavljenima. Zato što tamo zakoni manje vrijede, poručio je Pupovac, dodavši da je lokalnim zajednicama u tim sredinama prirodna ljepota kraja ostala kao jedini zalog revitalizacije i popravka svojih bijednih uvjeta života.

– Nekome je očito svejedno ispunjavaju li se obveze ili ne. No, nama nije. Niti u jednom slučaju. Zapostavljenost i devastacija koja se dopušta ono je čemu ćemo se najžešće suprotstaviti, zaključio je Pupovac.

Tko je dozvolio gradnju?

Inspekcija ministrice Marije Vučković tako je utvrdila kako te 2013. godine, kada je investitor po prvi puta tražio dozvole za gradnju, nije bio u obvezi provesti postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš, niti ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. No, u srpnju 2015. zbog izmjene zahvata investitor je podnio zahtjev za izmjenu i dopunu lokacijske dozvole nadležnom upravnom odjelu Zadarske županije. U tom je trenutku na snazi bila nova Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš prema kojoj je nositelj zahvata bio obvezan podnijeti Ministarstvu zahtjev za mišljenje o potrebi provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš što investitor nije učinio. Također, uvidom u spise Zadarske županije utvrđeno je da nije priložena nikakva dokumentacija koja se odnosi na ekološku mrežu Natura 2000, a kojoj pripada lokacija gradnje. Nisu pronađeni dokazi da je od Županije zatraženo mišljenje o potrebi ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, ni kod izdavanja lokacijske dozvole, ni kod njene izmjene i dopune. Nije pronađen ni dokaz koji upućuje da se upravno tijelo očitovalo o postupku ocjene prihvatljivosti.

– Kao EU članica koja se kune u zaštitu prirode i poštivanje europskih direktiva kolosalno smo podbacili na primjeru rijeke Une jer očito je da je na djelu kriminal, nadzor je utvrdio da dozvole nisu trebale biti izdane, što je bilo jasno od prvog dana. Svi su se pametni ljudi već digli na noge jer očito je da investitora netko štiti, ako on i dalje ima hrabrosti unatoč protivljenju javnosti i inspekcijskim postupanjima i dalje provoditi radove na vrelu. On je uzurpator zaštićene prirode koji računa »dok oni dođu ja ću ionako sve uništiti«, poručio je Krešimir Macan, dodavši kako se nadležni, iako je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije utvrdilo brojne propuste, prave blesavima, jer sve informacije imaju, a nikako ne postupaju.

Protesti protiv hidroelektrana

– Kao i svi drugi vidim da je gradnja nelegalna jer tko pametan može dozvoliti gradnju u zaštićenoj prirodi, na samom izvoru rijeke Une, bez da investitor ima sve potrebne okolišne papire, makar mu je netko očito nezakonito izdao dozvole. Inspekcija resornog ministarstva na terenu je to i potvrdila. Zašto onda radovi na terenu i dalje traju, pita se Macan, upozorivši kako se investitor prema zaštićenom okolišu odnosi kao prema svom vlasništvu.

– Voda je ključ naše budućnosti, zašto je onda uništavamo. Pogledajte samo kako su se naši susjedi u Srbiji digli na noge, kada su se isti ovakvi zahvati htjeli izvoditi na njihovim rijekama i izvorima. Revolucija protiv takvih mini hidroelektrana zaživjela je kod njih, a trebala bi i kod nas, dodao je Macan.

Krešimir Macan/Foto: SANJIN STRUKIC/PIXSELL