Ivica Škriljevečki: ’Nestručni turistički vodiči štete i našim gostima i gradu’

U jeku turističke sezone, predsjednik Udruge turističkih vodiča Donat, Ivica Škriljevečki, istaknuo je kako je situacija s ovogodišnjim vođenjima jako dobra i da, iako posljednjih nekoliko godina bilježe rast od deset do petnaest vodiča godišnje i sad ih je više od osamdeset, svi barem po malo rade i može ih se vidjeti u šetnji gradom s gostima.

– Ove nam godine najviše dolaze gosti s kruzera, svakodnevno imamo bar jedan, a često i dva kruzera u gradu. Budući da se dobar dio njih odluči za uslugu turističkog vođenja, imamo više grupa i angažirano je više vodiča. No, moramo biti svjesni da ne koriste svi ovu uslugu.

Primijetio sam da mnogi gosti s kruzera sami razgledavaju grad, najčešće posjete Morske orgulje i potom se vrate na kruzer. Čini se da mnogi samo površno razgledaju grad kao kulisu.

Još uvijek nismo uspjeli stvoriti imidž Zadra kao destinacije koja zaslužuje dublje istraživanje, a to se može postići isključivo promocijom, naglašava Škriljevečki.

U prolazu

Podsjetimo, nedavno smo pisali upravo o tom problemu i pitali strane goste kako komentiraju kulturnu ponudu grada. Na temelju njihovih odgovora došli smo do zaključka da često nemaju vremena za istraživanje kulturne ponude jer su uglavnom tek u prolazu na jedan ili dva dana.

Razgovarali smo o gorućem problemu koji zadaje glavobolju brojnim licenciranim vodičima, a to su nestručni vodiči.

– Nažalost, neki miješaju posao voditelja putovanja ili »tour leadera« i turističkog vodiča ili »tourist guidea«. Premda se ti poslovi mogu preklapati, posao voditelja putovanja ili turističkog pratitelja je obavljanje operativno-tehničkih poslova na putovanjima, kao što su rješavanje smještaja, ulaznica i slično.

S druge strane, turistički vodič pruža lokalna objašnjenja i društveno-povijesni kontekst. Iako turistički pratitelj može gostima objašnjavati u autobusu, sukladno zakonu ne smije voditi turističke ture po gradu ili na zaštićenim lokalitetima.

Neki od njih su se potrudili naučiti osnovne informacije, dok drugi miješaju elementarne stvari.

Upravo zato smo strogo protiv toga jer treba poštovati zakon koji je na snazi. Najčešće imamo problema s azijskim gostima. Međutim, imali smo komunikaciju s inspektoratom koji je pokazao dobru volju i najavio češće kontrole kako bi se stalo na kraj takvoj praksi, kazuje Škriljevečki.

Suradnja s brojnim institucijama

Ispričao nam je kako je prije otprilike mjesec dana jedan Talijan vodio grupu ispred Kopnenih vrata, ispred Foše, mimo pješačkog prijelaza što je jako opasno jer vozila koja dolaze ne vide ako netko s te strane prelazi cestu.

– Isti je taj ispred crkve sv. Marije usporedio crkvu s nekim talijanskim primjerom i usput rekao kako je tu i neki »mali muzej«. Odmah sam se umiješao, budući da sam stajao sa strane, i rekao kako to nije baš mali muzej. Onda se ispravio, rekavši kako je malen veličinom, iako zna da tu ima Carpaccia, no to prethodno nije spomenuo gostima

.To su situacije gdje gosti nemaju pravi kontekst niti pravu vrijednost lokacije, kao što je primjer Samostana svete Marije s hrvatskom kraljevskom obitelji i poveznicom na hrvatsko-mađarsko kraljevstvo.

Umjesto toga, forsira se samo mletački stil, koji je, naravno, vezan uz talijanski identitet. Time su oštećeni i gosti, a dobar vodič objasni kontekst vremena ne ulazeći u političke rasprave, govori Škriljevečki.

Kada je riječ o aktivnostima Udruge, Škriljevečki ističe kako besplatnim turističkim vođenjima na hrvatskom i engleskom jeziku educiraju domaće stanovništvo i strance.

– Takva besplatna razgledavanja redovito organiziramo u povodu godišnjice upisa zadarskih bedema na listu UNESCO-ove materijalne baštine, Dana grada Zadra, obljetnice priznavanja Republike Hrvatske, Međunarodnog dana turističkih vodiča u veljači, kao i u povodu mnogih drugih događaja.

Od prošle godine počeli su organizirati posebne razglede u okviru Hitchovih noći što planiramo nastaviti i ovog ljeta. Osim besplatnih turističkih razgleda, surađujemo i s ostalim zadarskim udrugama i institucijama, na što smo jako ponosni.

Primjerice, surađujemo s Volonterskim centrom Zadar, Znanstvenom knjižnicom Zadar, Državnim arhivom u Zadru, Muzejom antičkog stakla, Arheološkim muzejom, a odnedavno i s Međunarodnim centrom za podvodnu arheologiju u Zadru u crkvi sv. Nikole, gdje smo nedavno održali edukaciju za naše turističke vodiče.

Suradnja s muzejima nam je također izuzetno bitna jer je korisno s vremena na vrijeme ponoviti neke stvari, kaže Škriljevečki.

Povijest u jednom kadru

U ovom poslu, kako ističe Škriljevečki, dobar vodič treba biti spreman na različite situacije; od kašnjenja grupe do vođenja grupe koja nema turističkog pratitelja. A otkrio nam je i koja su najčešća pitanja gostiju.

– Među najčešćim pitanjima je gdje je javni WC. Prvo dolaze biološke potrebe, a tek onda turizam, kroz šalu će Škriljevečki koji dodaje da je većina gostiju najviše zainteresirana za Morske orgulje.

Iako često dolaze s osnovnim predznanjem o njima, zapravo im nedostaju informacije o njihovoj svrsi, odnosno zašto su napravljene, kako funkcioniraju i slično.

Također, referirajući se na kultnu scenu iz serije »Malo misto« o tome kako treba voditi ture, Škriljevečki naglašava kako prije svega uvijek treba biti iskren, čak i kada se radi o »škakljivim« temama.

– Treba biti iskren bez ikakvih negativnih konotacija. Uvijek treba naglasiti da su to stvari prošlosti i da danas živimo u nekom novom svijetu. Ne treba baš koristiti način komunikacije kao u seriji »Malo misto«, pa lagati i skrivati.

Ja, primjerice, čak i kada vodim Engleze ili Amerikance, spominjem da je Zadar zapravo najviše stradao u savezničkim bombardiranjima, ali napomenem i da je to zbog talijanskih i njemačkih brodova. Tako malo okrenem na šalu, govori Škriljevečki i dodaje da je svako vođenje drugačije.

– Ovisno o raspoloživom vremenu za vođenje, uvijek treba odrediti nekoliko ključnih točaka gdje se najkonciznije može objasniti kompleksnost i slojevitost zadarske burne prošlosti. Najbolja točka za to je Forum, gdje imamo 2000 godina arhitekture na jednom mjestu i gdje se praktički sve može objasniti.

Uz to, ako pokažete gostima još neke stvari uokolo, vrlo brzo mogu donekle shvatiti stvari. Naravno, nitko tko je tu u prolazu na dan ili čak par sati neće sve zapamtiti, ali važno je da im pokažete Svetog Donata i Episkopalni kompleks, iz čega onda mogu vidjeti povijest u jednom kadru.

Bar nešto će ostati, pa ih možda zainteresira da se vrate. Uvijek je poanta da se bolje upozna destinacija, kazuje Škriljevečki.

Dobar turistički vodič je, naglašava, interpretator kako tura ne bi bila suhoparna niti dosadna, potrebno je unijeti živost i emociju u cijelu priču kako bi gosti dobili emotivnu poveznicu s gradom.

– Dosta naših gostiju komentira da vide koliko volimo ovaj grad. Kroz naše oči oni dobivaju tu emociju koja se barem djelomično prenosi i na njih.

Često na kraju vođenja čujemo kako je Zadar za njih prije bio nepoznanica, ali nakon što su sve vidjeli i čuli o povijesti i zanimljivosti grada, uvijek istaknu kako im je drago što su imali stručno vodstvo i kako se žele opet vratiti, zaključuje.