LAŽNI IZNAJMLJIVAČI APARTMANA: Prevarant za kuću za odmor u Bibinjama traži 85 eura, treba samo...

I privatni iznajmljivači i gosti vole zaobići agencije i platforme poput Bookinga i Airbnba, koje u pravilu zaračunavaju minimalno 15-ak posto provizije. No, iako se u direktnom kontaktu s iznajmljivačem može dobiti bolja ponuda, prevaranti se uz minimalan trud mogu predstaviti kao vlasnici smještaja i od naivnih gostiju nekažnjeno ubirati pologe.

Iz godine u godine prevaranti pronalaze nove načine kako izigrati turiste koji tragaju za jeftinim smještajem na hrvatskoj obali, a u posljednje vrijeme posebno su se angažirali na društvenim mrežama, posebice u Facebook grupama, u kojima nude tuđe apartmane na atraktivnim lokacijama od Zagreba, preko Crikvenice i Zadra, pa sve do Splita i Dubrovnika. Prevaranti samo trebaju preuzeti fotografije s poznatih platformi za oglašavanje smještaja, poput Bookinga, i ponuditi ih gostima koji na stotinama grupa na Facebooku traže apartmane. Kad im iznajmljivači i gosti uđu u trag, prevaranti samo trebaju izmisliti novi alias i nastavljaju operirati po starom.

Lažni profili

– Bok, tražite li smještaj u Hrvatskoj blizu plaže, imamo slobodnu kuću blizu plaže ovisno o vašem terminu boravka, za više informacija pišite mi privatno, piše izvjesna Veera u jednoj Facebook grupi. Iza profila stoji nepoznati prevarant koji se u drugoj grupi predstavlja kao Vesna.

Drugi lažni profil reklamira stan na Krešimirovoj obali za 50 eura noć, treba samo uplatiti 100 eura akontacije. Nudi se i stan od 100 kvadrata na Kolovarama, usred sezone, po 85 eura noć. Novouređeni apartman u Biogradu s dvije spavaće sobe, za samo 70 eura. Više informacija u privatnoj poruci. Isti profil reklamira luksuzno uređeni apartman u Zadru, 200 metara udaljen od plaže, za samo 80 eura. Po istoj cijeni iznajmljuje se i vila u blizini Zadra, a drugi prevarant za kuću za odmor u Bibinjama traži 85 eura – treba samo uplatiti 150 eura akontacije.

Prva sumnjiva stavka u navedenim je oglasima svakako cijena, a lažni profili relativno se lako mogu razotkriti obrnutim pretraživanjem profilne fotografije kao i slika iz oglasa. Postoje i drugi detalji koji opravdano izazivaju sumnju – korištenje Google prevoditelja, izbjegavanje davanja detalja poput naziva apartmana ili imena vlasnika ili pak inozemni bankovni račun za uplatu. Osim toga, ovakve su prevare postale toliko česte da se iznajmljivači i gosti sami organiziraju i na društvenim mrežama sastavljaju crne liste, na kojima se također može potražiti sumnjivo ime. No, bez tehničke potkovanosti lako je nasjesti na lažne oglase, ali uzevši u obzir to da Hrvatsku godišnje posjeti gotovo 20 milijuna ljudi – prevaranti imaju poprilično velik bazen potencijalnih žrtva.

Nekažnjene prevare

Na temelju lažnog oglasa – bez počinjenog kaznenog djela prevare – policija ne može postupati, a ako do prevare dođe, policija će po službenoj dužnosti u skladu s Kaznenim zakonom postupati samo ako vrijednost štete prelazi 132,72 eura. Zbog toga ovakve prevare uglavnom prolaze nekažnjeno.

Iako direktorica Turističke zajednice grada Zadra, Iva Bencun, kazuje da im se nitko ove godine nije obratio zbog ovakvog tipa prevara, kod direktnog rezerviranja smještaja poziva na dodatan oprez. U slučaju bilo kakve sumnje, kaže Bencun, najbolje se savjetovati s nadležnom turističkom zajednicom.

– Turistička zajednica ima bazu podataka registriranih iznajmljivača i s nama se uvijek može provjeriti je li takva osoba koja oglašava smještaj uopće registrirana. Kada osoba putuje u svom aranžmanu, proći će jeftinije, ali je manje sigurna i to uvijek nosi određeni rizik. Putovanja preko agencije podrazumijevaju dodatno osiguranje, isto kao i rezerviranje smještaja preko Bookinga i Airbnba. Osim što se možete potužiti nekome tko će se zauzeti za vas, gosti se sve više oslanjaju na recenzije. Danas i kad rezerviramo restoran, gledamo ocjene i komentare, na temelju toga puno se može zaključiti, naglašava Bencun.

Osim toga, direktorica TZG-a Zadra upozorava da svi privatni iznajmljivači moraju imati registriran žiro račun u Hrvatskoj te bi stoga gosti trebali biti posebno oprezni kada iznajmljivači od njih traže da polog uplate na inozemni bankovni račun. Osim toga, ponavlja, prije plaćanja akontacije gosti bi se trebali uvjeriti da apartman zaista postoji – a ako gosti to ne mogu učiniti samostalno, odgovore bi trebali potražiti u Turističkoj zajednici.