Zapad reagira na nove napade Rusa. Ukrajini stižu moćni raketni sustavi?

Čelnici NATO-a okupljaju se u utorak u Washingtonu na samitu s ciljem pokazivanja čvrstog stava prema Rusiji i potpore Ukrajini, ali sastanak bi mogao proteći u sjeni borbe američkog predsjednika Joea Bidena za politički opstanak, piše francuska novinska agencija Afp.

Osamdesetjednogodišnji čelnik pokušat će iskoristiti tri dana svečanosti na kojoj se obilježava 75. obljetnica NATO-a kako bi uvjerio saveznike u vodstvo SAD-a i vlastitu sposobnost vladanja, dok se množe pozivi da odustane od borbe za drugi predsjednički mandat.

Biden je do sada prkosio pritiscima nekih unutar vlastite stranke da se povuče, nakon što je katastrofalan nastup na debati s izbornim protivnikom Donaldom Trumpom prošlog mjeseca, u kojem je djelovao umorno i zbunjeno, pojačao strahove da mu nedostaje mentalne oštrine i fizičke spremnosti da služi drugi mandat.

“Naši saveznici traže američko vodstvo”, rekao je Biden u intervjuu u ponedjeljak.

“Što mislite tko bi još mogao iskoračiti i učiniti ovo? Ja sam proširio NATO. Ja sam učvrstio NATO.”

Finska i Švedska pridružile su se NATO-u 2023., odnosno ove godine.

Dok se dvojbe vrte oko Bidena, ostatak 32-članog saveza nervozno gleda na mogući povratak Trumpa u Bijelu kuću nakon izbora u studenom.

U kampanji Trump prijeti da će uništiti načelo uzajamne samoobrane koje je u temeljima NATO-a od osnivanja nakon Drugog svjetskog rata. Ali nisu samo Sjedinjene Države te koje se suočavaju s političkim pitanjima.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron stiže nakon što je osujetio pokušaj krajnje desnice u zemlji da osvoji vlast, novi britanski premijer Keir Starmer ima svoj prvi međunarodni nastup, a mađarski premijer Viktor Orban dolazi nakon vrlo kritiziranog sastanka s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom.

Dok se bore s minskim poljem američke politike, čelnici NATO-a morat će pokazati da to nije odvuklo pažnju s realnosti bojnog polja u Ukrajini.

Nepovratan put do članstva?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pojavit će se na samitu očekujući da će osigurati dodatne napredne protuzračne obrambene sustave Patriot koje traži od saveznika mjesecima kako bi Ukrajina odbila ruske napade.

Ranjivost njegove ratom razorene zemlje na moskovske projektile okrutno je potvrđena napadom u ponedjeljak na dječju bolnicu u Kijevu.

“Želio bih čuti od naših partnera veću čvrstinu i snažniji odgovor na udarac koji je Rusija još jednom zadala”, rekao je Zelenskij tijekom zaustavljanja u Poljskoj prije odlaska u Washington.

Obećanje slanja više oružja bit će najveća pobjeda koju će ukrajinski čelnik dobiti dok se njegove snage bore da se održe dvije i pol godine nakon ruske invazije.

Ne iznoseći pojedinosti Biden je obećao u ponedjeljak da će sa saveznicima u NATO-u objaviti “nove mjere za jačanje ukrajinske protuzračne obrane kako bi zaštitila svoje gradove i civile od ruskih napada”.

Zabrinute zbog približavanja NATO-a ratu s Rusijom, Sjedinjene Države i Njemačka prekinule su svaki razgovor o jasnom pozivu Ukrajini da se pridruži njihovom savezu.

Umjesto toga diplomati kažu da razmišljaju nazvati put Kijeva prema eventualnom članstvu “nepovratnim” u deklaraciji sa samita, i napisati da je zemlja na “mostu” za pridruživanje.

Prevladava nada da će ohrabrenje zajedno s obećanjima o opskrbi oružjem biti dovoljno da se izbjegne stvaranje još jednog diplomatskog problema sa Zelenskim nakon što se javno obrušio na nevoljkost NATO-a glede članstva na prošlogodišnjem samitu.

S jednim okom na Trumpu članice NATO-a obećat će da će nastaviti podupirati Ukrajinu stopom kojom su to činile do sada, od početka ruske invazije, s otprilike 40 milijardi eura godišnje još najmanje godinu dana.

Također će se složiti da Savez preuzme od američke vojske veću kontrolu nad koordinacijom isporuka oružja Ukrajini u pokušaju da se pomogne u zaštiti opskrbe od bilo kakvih promjena u Washingtonu.

U pokušaju da pošalje jasnu poruku da europski saveznici čine više kako bi ojačali napore u obrani, NATO će objaviti povećanu potrošnju širom saveza.

Ove godine 23 od 32 članice saveza trebale bi ispuniti NATO-ov cilj trošenja dva posto bruto domaćeg proizvoda na svoje vojske u odnosu na samo tri države prije deset godina.

Ulf Kristersson, švedski premijer, predstavljat će svoju zemlju na prvom samitu NATO-a od ulaska zemlje u savez u ožujku. Uoči putovanja Kristersson je rekao da Švedska u potpunosti podržava ideju da budućnost Ukrajine leži u NATO