Strahovita biološka invazija iz Indijskog oceana stigla u Jadran!

Foto: Institut za oceanografiju i ribarstvo

Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita upozorio je na sve veće širenje alge Stypopodium schimperii Jadranom, skrečući pozornost na to da je riječ o “strahovitoj biološkoj invaziji.

“O pojavi smeđe alge Stypopodium schimperii obavijestili smo vas 2022. Nedavnim terenom na Visu, shvatili smo da objavu moramo ponoviti i sve vas pozvati na praćenje širenja ove alge.

Napominjemo kako postoji sličnost sa zavičajnom vrstom alge Padina pavonica. Međutim, razlikovanje je lako moguće po boji: zavičajna vrsta Padina pavonica je bijela, a Stypopodium schimperii je smeđkaste obojenosti te ponekad ima tirkizne nijanse.

Ujedno je strana alga i puno veća, te može doseći dimenzije od preko 40 cm, a zavičajna padina rijetko do 20 centimetara”, upozorili su iz Instituta na svojim društvenim mrežama.

Stypopodium schimperii je smeđa alga koja potječe iz Indijskog oceana, a Sredozemlje je vjerojatno naselila prolaskom kroz Sueski kanal. Prva zabilježba bila je u Izraelu oko 1973. godine. Daljnjim širenjem, zahvatila je obale istočnog dijela Sredozemlja, a zabilježena je i u Egejskom i Jonskom moru u Grčkoj.

“U jesen 2020. pronašli smo nekoliko primjeraka uz otok Vis, blizu Komiže. Kroz godinu dana brojnost je porasla na tisuće jedinki. Danas je proširena sjevernom stranom otoka sve do Visa na dubinama od 1 do 30 m, a započela je širenje i na Biševu.

Alga u samo dvije do tri godine prekrije 100 % morsko dno, potpuno potiskujući zavičajne alge na stjenovitom dnu između pet i 15 metara dubine”, ističu.

Nije moguće predvidjeti hoće li se Stypopodium schimperii uskoro posvuda proširiti našim podmorjem ili će nakon početnog snažnog razvoja, doći do njegovog povlačenja, što se često događa sa stranim vrstama.

“Ako je uočite, obavezno nam javite. Slikajte je pod morem ili izvadite zbog fotografiranja”, poručuju iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

Pronalazak i istraživanje vrste Stypopodium schimperii rezultat je provedbe projekta „Benthic NIS“ (IP-2019-04-6702) kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost.