Pročelnik Odjela za ekonomiju: ’Našem gospodarstvu nedostaje smanjenje ovisnosti o turizmu’

S protekom prve polovine 2024. godine vidimo da je ekonomska situacija u Hrvatskoj bolja nego što su to bile prognoze na izmaku 2023. godine. U skladu s tim, poboljšala su se i makroekonomska očekivanja gospodarskog rasta za 2024. godinu, kaže doc. dr. sc. Jurica Bosna, pročelnik Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru, te dodaje kako se nalazimo u vremenu geopolitičke nestabilnosti, pa ako ne bude većih promjena u okruženju, 2024. godinu bismo mogli zaključiti relativno dobrim makroekoekonomskim pokazateljima.

Kakvo gospodarstvo želimo

– Bilježimo trenutno najveći rast gospodarstva na razini Europske unije, zaposlenost je na rekordno visokoj, a nezaposlenost na niskoj razini. Jedino što nam ne ide u prilog jest viša stopa inflacije i pad industrijske proizvodnje.

Ukupno gledano, stanje u našem gospodarstvu je zadovoljavajuće, promatrajući isključivo brojke kao takve. Međutim, uzevši u obzir da naše gospodarstvo raste prvenstveno zbog sredstava iz Europske unije, kojih će biti sve manje, te kada tome pridodamo udio građevinskog sektora i osobne potrošnje, dolazimo do zaključka da naše gospodarstvo nema razvojnu perspektivu.

Idućih godina našem se gospodarstvu predviđa smanjenje gospodarskog rasta, što nije iznenađenje. Nije sporno to da ćemo se približiti prosjeku EU-a po razvijenosti, nego je problem što nemamo osnova da prijeđemo taj famozni prag.

Ono što našem gospodarstvu nedostaje jesu privatne investicije, snažan proizvodni sektor i inovacije, smanjenje ovisnosti o turizmu te kompetentna radna snaga koja može stvoriti dodanu vrijednost.

Podatak o rastu zaposlenosti svakako je pozitivan, ali je i u ovom slučaju važno spoznati strukturu zaposlenih, koja prati strukturu našeg gospodarstva, koju bi trebalo mijenjati prema principima menadžerske struke, ističe Bosna, dodajući kako bismo trebali definirati kakvo gospodarstvo želimo, te potom donijeti efikasnu strategiju kojom ćemo to i postići.

To je ono što bi. kako navodi, našem gospodarstvu dugoročno poželio uz ove dobre (kratkoročne) pokazatelje.

Također, početkom lipnja objavljeno je da je Hrvatska na globalnoj ljestvici konkurentnosti Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne ove godine na 51. mjestu među 67 rangiranih globalnih gospodarstava.

Prema riječima Bosne, niska razina konkurentnosti našeg gospodarstva govori o tome kakve proizvode proizvodimo, kakva nam je produktivnost i kakvim znanjem raspolažemo.

Niske razine konkurentnosti

– Na svjetskoj sceni gospodarstva se natječu inovacijama koje proizlaze iz znanja, pri čemu vrijedi istaknuti da tehnološke promjene vode visokom i održivom gospodarskom rastu. Nama su stoga potrebne inovacije, suvremena tehnologija i kompetentna radna snaga da bismo se penjali po ljestvicama konkurentnosti.

Kako bismo to postigli, potrebne su nam, u javnosti već dugo poznate, strukturne reforme u svim područjima društva. Jedino nas one mogu izvući iz začaranog kruga. Izlaz iz njega pokušali smo pronaći u Europskoj uniji i eurozoni, ali jedini pravi izlaz je u nama samima.

Trenutno se svijet nalazi u procesu deglobalizacije, jer je Kina postala tehnološki naprednija. SAD sve više brani svoje gospodarstvo uvođenjem carina na kineske proizvode, što je pokazatelj tehnološke snage Kine.

Kina je od zemlje koja je prihvaćala stranu tehnologiju postala zemlja koja je naučila i ponudila svijetu nove, naprednije vrste tehnologija, pojašnjava Bosna, ističući kako bi bilo najbolje da smo kao industrijski osnaženo gospodarstvo ušli u EU i eurozonu, pa bismo onda mogli iskoristiti sve prilike koje nam stoje na raspolaganju.

– Velike nade su polagane u izravne strane investicije, ali je, nažalost, kod njih prijenos znanja bio nedovoljan za razvoj povoljnije strukture gospodarstva.

Brojni su čimbenici koji su doveli naše gospodarstvo na niske razine konkurentnosti, čemu uz nedostatak ulaganja u inovacije i istraživanje možemo dodati administrativne prepreke, teškoće u financiranju poduzeća, nedostatak radnika sa STEM znanjima i sl, smatra naš sugovornik i dodaje kako su jedan od važnih aspekata razvoja Hrvatske i EU fondovi.

Rast plaća

– Za pohvaliti je napore Vlade u privlačenju europskih sredstava. Veliki su iznosi uloženi u javnu infrastrukturu. Što se više europskog novca privuče, to je svakako za Republiku Hrvatsku bolje. Međutim, Hrvatskoj su potrebni jednaki, ako ne i veći, napori u nalaženju načina kako potaknuti privatne investicije.

Za to je potrebno strateško promišljanje i odlučivanje, za razliku od privlačenja europskih fondova, što se uglavnom svodi na operativu – iznos koji vam je dan na raspolaganje. Zemlje se međusobno bore u privlačenju investicija, pa je konkurencija velika – globalna.

Kapital ide onamo gdje će moći ostvariti veću korist, pa je potrebno stvoriti poticajno investicijsko okruženje, povoljnije uvjete za poslovanje. Tu ponovno dolazimo do potrebe provođenja strukturnih reformi u svim područjima našeg gospodarstva.

Nakon što presahnu fondovi, opet ćemo se vratiti u našu realnost, kada će se moći bolje vidjeti stvarna, realna situacija naših gospodarskih temelja. Bez europskih fondova gospodarski rast će biti manji, a naši problemi će i dalje ostati ako gospodarstvo ne restrukturiramo, naglašava Bosna.

Zanimalo nas je i koliko je realno da bi plaće mogle porasti zbog utjecaja eurozone, ali i nedostatka radne snage. Prema mišljenju našeg sugovornika, rast plaća će uglavnom biti potaknut nedostatkom radne snage.

– U tom slučaju poslodavci moraju ponuditi veće plaće jer pregovaračka moć radnika raste. Vlada treba prvenstveno stvoriti gospodarske uvjete za rast plaća. U snažnom gospodarstvu plaće su veće, pa je tu stvar jasna. Povećenje plaća radi povećanja inflacije neće dovesti do poboljšanja standarda građana.

Bilo bi najbolje da plaće rastu radi povećanja produktivnosti rada. Potrebno je kreirati visokodohodovna radna mjesta za koja su potrebna konkurentna znanja i vještine, a vidimo da uvozimo strane radnike na pozicije niskodohodovnih radnih mjesta. Mijenjanjem strukture gospodarstva stvorit će se uvjeti za rast plaća na realnim osnovama, jasan je Bosna.

Treba nam ispravan razvojni smjer

Pročelnika Bosnu smo još pitali kakva je ekonomska budućnost Hrvatske, imamo li razloga za optimizam ili pesimizam, možemo li u razvojnom smislu ostvariti ubrzavanje bez usporavanja, s EU fondovima i bez EU fondova.

– Budućnost će nam biti onakva kakvom je mi sami kreiramo. Ako se stvari počnu razvijati pravim putem, imat ćemo razloga za optimizam, samo što će se ti efekti vidjeti s protekom dužeg razdoblja. Za sve je potrebno vrijeme, pa i za prelazak u visokorazvijenu grupu zemalja EU-a.

To se može postići, samo što nam za to treba ispravan razvojni smjer, na čijem ćemo se putu kontinuirano prilagođavati nastalim uvjetima u okruženju. Zbog toga je ekonomija struka, ali i znanost, objašnjava Bosna.