Općina Pakoštane zaustavila svoj projekt uređenja mjesne lučice! Donosimo razlog

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije prihvatilo je zahtjev Općine Pakoštane koja je zatražila da se obustavi postupak procjene utjecaja na okoliš luke otvorene za javni promet i luke nautičkog turizma u tom mjestu. Općina je na ovom važnom projektu radila više godina, izrađena je i studija utjecaja na okoliš, ishođena je lokacijska dozvola, da bi, kako nam je potvrdio načelnik Pakoštana Milivoj Kurtov, projekt poljuljala odluka Povjerenstva, koje je imenovalo Ministarstvo, o pojedinim parametrima koji su navedeni u studiji koju je izradila tvrtka Fidon d.o.o. iz Zagreba.

– Dvoje članova Povjerenstva je pri odlučivanju o studiji utjecaja na okoliš ovog projekta inzistiralo na podizanju pomorskih građevina u lučici Pakoštane na visinu koja je bila ili nam je još uvijek neprihvatljiva, te su onda rušili studiju. Da je ne bi srušili, povukli smo studiju te se sada moramo konzultirati kako bismo odlučili što ćemo dalje raditi.

Ova dva člana Povjerenstva tražila su da se, umjesto kako je studija odredila da se građevine u lučici izgrade do visine od 1,2 metra od visine srednjeg vala, podignu na 1,5 metara.

Pokušali smo članovima Povjerenstva argumentirati fotografijama lučice u Dragama gdje smo radili rivu s visinama od 1,2 metra, a i ta manja visina je dovela do toga da smo radili jednu stepenicu podesta kako bi se ljudi mogli spustiti u brod, pojašnjava Kurtov dodajući kako dvoje članova Povjerenstvo nije prihvatilo argumente predstavnika Općine i projektanta, zbog čega ni predstavnici Zadarske županije, Zavoda za prostorno planiranje i konzervatora u Povjerenstvu nisu htjeli podržati studiju.

Zbog toga smo radije povukli studiju nego da je obore, ističe Kurtov.

Klimatske promjene

– Ova dva sporna člana Povjerenstva, a radi se o stručnjacima iz Splita, rukovodila su se prognozom kako će obala u Pakoštanima u budućnosti dodatno potonuti zbog klimatskih promjena, zbog čega su inzistirali na građevinama visine 1,5 metara. Na našoj postojećoj rivi građevine su visine od 60 do 90 cm i to funkcionira, budući da se korisnici brodova u njih mogu normalno spustiti.

Kad dođe veliko jugo, velika plima onda se more prelije preko rive, ali se ubrzo povuče. Kad je more visoko, kad je jugo, brodovi ni ne isplovljavaju iz lučice, osim redovne brodske linije za Vrgadu. No nije uloga rive zaštita od poplave, već prihvat i vezivanje brodova.

Kada bismo prihvatili ono što traže ovi članova Povjerenstva, dobili bismo zid čija bi visina bila 80 cm veća od postojeće. Treba voditi računa o tome da se u pozadini lučice nalazi stara jezgra mjesta, gdje je visina obale određena, ne možemo tu izmišljati toplu vodu, kaže načelnik Kurtov dodajući kako su za potrebu studije provedena razna ispitivanja mora, a prethodno su ishodovali i lokacijsku dozvolu.

– Pri izradi studije sve druge primjedbe Povjerenstva smo uvažili i riješili. Do sada nikada u studijama utjecaja na okoliš za uređenje lučica nije bila tema visina objekata. To određuju građevinari, projektanti. Stekao se dojam kako je došlo do konflikta između projektanta, izrađivača studije i ovih članova Povjerenstva.

Moguće je da se radi o njihovom internom sukobu u kojem smo mi platili ceh. Bilo je to, čini mi se, pokazivanje mišića. Izgubili smo dvije godine, no sada moramo biti strpljivi. Idemo u novu proceduru. Moramo napraviti novu studiju, a nakon što se ona prihvati ishodovati novu lokacijsku dozvolu.

Moramo se konzultirati s predstavnicima Ministarstva da vidimo može li se imenovati novo povjerenstvo. Odlučit ćemo hoćemo li prihvatiti što traži Povjerenstvo. Čak razmišljamo da na rivi u Pakoštanima napravimo simulaciju da izgradimo dio rive na visini od 1,5 metara, da dovedemo brodove i napravimo performans, otkriva Kurtov.

Lukobranski objekt

U studiji utjecaja na okoliš luke otvorene za javni promet Pakoštane predviđena je izgradnja pomorskih građevina koje će omogućiti komunalni vez za 171 brod. Kapacitet luke nautičkog turizma iznosit će 199 vezova. Također, zahvatom se planira izgraditi višenamjenski lukobranski objekt.

Razvijena dužina lučnog dijela lukobrana, mjereno po unutarnjoj trasi bit će oko 290 metara, a krilni lukobrani iznosit će 95 metara istočni i 100 metara zapadni. Širina lukobrana je promjenjiva od 10 do 30 m. Na glavnom (lučnom) lukobranu je planiran prihvat plovila po njegovoj unutarnjoj strani, a s vanjske strane je planirana plaža.

Na središnjem dijelu bit će punkt Iogistike Iuke nautičkog turizma s objektima visokogradnje, kao što su recepcija i sanitarni čvor. Na ulazu u istočni bazen luke, položen sjeveroistočno od otočića Sv. Justina, planiran je valobranski objekt dužine oko 70 m kojim se štite vezovi u bazenu od valova. Lukobran će biti s obalom spojen pristupnim gatom dužine oko 170 m i širine 12 m.

Okomito na trasu pristupnog gata planira se postavljanje pet plutajućih gatova za privez plovila. Gatovi u istočnom bazenu će se koristiti za privez nautičkih plovila, kao i jedan u zapadnom bazenu, dok će se preostala dva u zapadnom bazenu koristiti za komunalni vez. Centralni, pristupni gat bit će masivni građevinski objekt, a kroz njegov trup je planirano izvesti pet propusnih kanala za cirkulaciju vodene mase u luci.

U zapadnom bazenu, uz sekundarni lukobran, planirani su sadržaji za dizanje i spuštanje brodica u more u nautičkom dijelu luke te odgovarajući navoz za trailere i manje brodice u komunalnom dijelu luke. Akvatorij i postojeća lučka infrastruktura u dnu istočnog lučkog bazena, koja je smještena istočno od nove obale do postojećeg lukobranskog objekta, je u funkciji javnog linijskog pomorskog prometa i prihvat turističkih, ribarskih i drugih plovila, kao i privez brodova stanovništva.