Rastu plaće, ali i nenamjenska zaduživanja. Što stoji iza eksplozije gotovinskih kredita?

Potrošnja u maloprodaji u Hrvatskoj porasla je u svibnju na godišnjoj razini, što je već četrnaesti mjesec zaredom da raste, dok je istovremeno, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), industrijska proizvodnja u istom mjesecu, svibnju, pala šesti mjesec zaredom na godišnjoj razini, i to oštrije nego mjesec dana prije.

DZS je jučer naime objavio izvješće o prometu u trgovini na malo koje pokazuje da je u svibnju potrošnja realno ojačala 0,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na svibanj prošle godine porasla 8,4 posto.

Tako je potrošnja u maloprodaji porasla 14. mjesec zaredom na godišnjoj razini, ali nešto sporije nego mjesec dana prije, kada je rast iznosio 8,6 posto. Pritom je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao za 4,6 posto, dok je promet od trgovine neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, skočio za 11,4 posto, pokazuju podaci DZS-a.

U prvih pet mjeseci ove godine promet u trgovini na malo porastao je za 8,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Prema podacima DZS-a, hrvatsko je gospodarstvo u prvom tromjesečju ove godine raslo 13. kvartal zaredom, za 3,9 posto na godišnjoj razini, najviše po osnovi upravo osobne potrošnje i investicija. Podaci o snažnom rastu prometa u trgovini na malo za travanj, i sada svibanj, ukazuju na to da će se rast gospodarstva nastaviti i u drugom tromjesečju.

Potrošnja je naime najveća sastavnica BDP-a koja u Hrvatskoj najviše pridonosi rastu gospodarstva, a u zadnjih godinu dana konstantno jača uslijed rasta realnih dohodaka, s obzirom na rast plaća, najviše u javnom sektoru. Rastu potrošnje vjerojatno pridonosi i snažan val zaduživanja građana putem gotovinskih nenamjenskih kredita.

Eksplozija gotovinaca

Ti krediti rastu već dvije-tri godine, a podaci HNB-a za travanj ove, govore ponovno o njihovom dvoznamenkastom godišnjem prirastu, i to sada od čak 13,5 posto. Upravo je veća dohodovna baza dala građanima vjetar u leđa da se zadužuju, za trajna dobra, odnosno da se oni koji više dobivaju, više i zadužuju, jer veći prosjek plaće povećava šanse za kredit.

Tako fiskalna ekspanzija utječe na monetarnu, a ona pak na cijene. No, i dio građana kojima plaće nisu rasle vjerojatno putem zaduživanja krpa kućni budžet od prvog do prvog. Podsjetimo, medijalna plaća u Hrvatskoj tek je nešto iznad tisuću eura što znači da polovina zaposlenih i dalje mjesečno prima manje od tog iznosa.

S ljetnim mjesecima na rast potrošnje utjecat će sve više i turistička potrošnja pa će se ovaj trend vjerojatno nastaviti, dok bi cijene, tvrde primjerice u HNB-u, trebale rasti sporije. Dok s jedne strane hrvatski BDP »napuhuje« potrošnja, što je gotovo već tradicija (a što za sobom povlači rast uvoza), industrijska proizvodnja nastavlja suprotnim trendom: u svibnju je pala šesti mjesec zaredom na godišnjoj razini, oštrije no mjesec ranije.

Prema DZS-u, obujam industrijske proizvodnje u svibnju je porastao 2,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, no u odnosu na travanj prošle godine pao je 3,3 posto. Godišnji pad u svibnju bio je dakle i oštriji u odnosu na mjesec prije, kada je industrijska proizvodnja na godišnjoj razini pala 2 posto.

U svibnju je k tome proizvodnja na godišnjoj razini pala u četiri od pet sektora, a najviše, za 15,3 posto, u proizvodnji energije. S padom od 11,6 posto slijedi proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, dok je proizvodnja kapitalnih proizvoda skliznula 5,7, a intermedijarnih proizvoda 1,3 posto.

S druge strane, proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju porasla je za 2,8 posto na godišnjoj razini. Kumulativno, u prvih pet mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja pala za 3,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Javne investicije

Gledano na razini cijelog EU-a, već neko vrijeme je Hrvatska među zemljama s najvećim rastom BDP-a, potrošnje i cijena, ali povremeno i među zemljama s najvećim padom industrijske proizvodnje, gdje se ipak toliko ne izdvajamo jer je proizvodnja problem u cijeloj EU, čije gospodarstvo nikako da krene uzlazno.

Naš BDP gradi se pak na osobnoj potrošnji, uslijed spomenutih faktora, a vjetar u leđa daju mu i snažne investicije financirane EU novcem. Proizvođači pak, te poslovni sektor općenito, ima problema s plasmanom robe na stagnirajućem tržištu eurozone, za koje se sada ipak očekuje da će krenuti uzlazno.

Isto tako, tvrtke grcaju pod teretom visokih kamata koje bi sada također trebale naniže, uslijed pada euribora zbog odluka ECB-a, dajući im prostora da dodatno prodišu.

Turizam je pak značajna komponenta izvoza, koja bi BDP već u drugom, a pogotovo u trećem kvartalu, trebala dodatno pogurati uzlazno, pa su prognoze institucija za ovu godinu da će BDP rasti iznad 3 posto, a HNB-ova zadnja projekcija recimo previđa rast od 3,5 posto, kao i projekcija HUP-a.