Inflacija bi se u eurozonu mogla vratiti preko – tečaja

Dok je Europska središnja banka počela smanjivati ključne stope, američki Federal Reserve otklonio je zasad tu mogućnost, uz smanjena očekivanja da će to napraviti i u ostatku godine. Ključne stope ECB-a tako se, nakon tog prvog, a tržišta vjeruju ne i posljednjeg reza ove godine od 0,25 postotnih bodova, sada kreću između 3,75 i 4,5 posto, dok su Fedove postojane na 5,25 do 5,5 posto.

Sve se više dakle govori o divergenciji monetarnih politika s obje strane Atlantika. ECB se dakle ipak odlučio za početak labavljenja monetarne politike jer su strahovi od inflacije popustili, iako predsjednica ECB-a Christine Lagarde naglašava da smo još u restriktivnoj zoni i da nema unaprijed zacrtanog plana snižavanja kamate.

Fed pak i dalje prednost daje borbi protiv inflacije, držeći stope visokima, uz još veću dozu nepredvidljivosti.

Raste potražnja

Posljedica ovog divergiranja, koje se ne događa prvi put u povijesti, niti bi nužno moralo značiti nešto neobično, ipak bi moglo biti, pri čemu se otvara pitanje tečaja euro/dolar gdje u pravilu valuta područja čija središnja banka reže stope slabi u odnosu na valutu područja gdje kamatne stope ostaju više.

U prijevodu, očekuju se stanoviti pritisci na slabljenje eura, i tako je to navela i naša središnja banka (HNB), baveći se upravo ovom temom u najnovijim Makroekonomskim kretanjima i prognozama. Zašto bi se dakle u teoriji moglo očekivati ovakvo kretanje tečaja?

Jer više ključne stope povećavaju priljev inozemnog kapitala na to područje, s obzirom da investitori očekuju veće prinose, a tada potražnja za domicilnom valutom raste. Kada raste potražnja za valutom, a ovdje imamo primjer dolara, raste i njena vrijednost, odnosno ona jača u odnosu na usporednu valutu.

Naravno, nisu monetarne politike jedini faktor valutnih kretanja, niti se ona mogu sa sigurnošću predvidjeti. No, ovakvim se monetarnim okolnostima prije koji tjedan pridružila i politička situacija u Francuskoj koja je također donekle utjecala na jačanje deprecijacijskih pritisaka (pritisaka na slabljenje) na euro.

Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta, pa i euru, tako porasla i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer Fed neće smanjiti kamate tako brzo kao što se očekivalo, dok je euro pod pritiskom zbog političke neizvjesnosti u Francuskoj.

I na tečajnici HNB-a navodi se da jedan euro vrijedi 1,068 američkih dolara, dok je npr. početkom mjeseca bio na 1,085 dolara.

Nadalje, kada vrijednost valute pada, poskupljuje uvoz, pa se strahuje da bi se u eurozonu, upravo preko ovog kanala tečaja, preko viših uvoznih cijena, mogla vratiti inflacija, odnosno nastaviti se inflatorni pritisci, i to po osnovi ovih odvajanja dviju monetarnih politika.

Ispalo bi onda da se ECB vrti u krug: taman se suzbila inflacija, ali neusklađenost s Fedom je možda vraća?

Što o svemu ovome misli, očekuje li daljnje slabljenje eura te po toj osnovi povratak inflacije (što se cijelo vrijeme želi izbjeći, te se teži cilju od 2 posto inflacije), pitali smo guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića, koji sjedi u Upravnom vijeću ECB-a, na nedavnoj Dubrovačkoj ekonomskoj konferenciji.

Devizno tržište

– To je način na koji funkcionira, preko pariteta kamatnih stopa, utjecaj promjene kamata na tečaj, a onda tečaja na cijene. Ako govorimo o dolaru, cijene većine međunarodnih roba na tržištu roba su izražene u dolaru, i nafte, i hrane, i drugih metala itd.

Međutim, ono što smo isto tako vidjeli je da nakon ovog prvog smanjenja kamatne stope naše središnje banke nije bilo nekog utjecaja na devizno tržište, ništa se posebno nije događalo, i ja bih rekao da ovog trenutka ono što imamo na deviznom tržištu je već »priced in«, odnosno već su ukalkulirana sva očekivanja promjena kamatnih stopa u idućih par mjeseci, i ECB-a i Fed-a.

Tako da za sada imamo prilično stabilno devizno tržište, i u ovom trenutku na nj možda više utječu neke druge stvari koje se možda više tiču politike ili geopolitike nego sama promjena kamatnih stopa. Kako ćemo ići prema kraju godine, vidjet ćemo što će se događati s kamatnim stopama ECB-a ili Fed-a.

Mi smo rekli da nakon smanjenja kamatne stope za 0,25 postotnih bodova uopće ne želimo davati nikakve signale o budućem kretanju kamatnih stopa, nego ćemo biti u potpunosti otvoreni od sastanka do sastanka, a u SAD-u je isti takav pristup.

Ako pogledate što su tržišta uključila u svoja očekivanja i relativne cijene, onda dobivate sliku koja ne bi trebala značajnije utjecati na tečaj eura i dolara, misli Vujčić.