Srpanj donosi smanjenje neporeznih davanja

S prvim danom srpnja na snagu stupaju nove odredbe vezane uz smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja, koje će prepoloviti visinu naknade za sanitarne iskaznice i tečajeve higijenskog minimuma osoblja koje radi u neposrednom kontaktu s hranom.

Smanjenje spomenutih naknada osmišljeno je da bi se rasteretilo poslodavce, no zavodima javnog zdravstva time će se izbiti značajni prihodi koje imaju temeljem ovih pregleda.

U minusu

Prema procjenama Ministarstva radi se o godišnjim prihodima od oko 8,6 milijuna eura za sanitarne preglede i još 1,8 milijuna eura za higijenski minimum, što će se ovom mjerom prepoloviti. Prema podacima zavoda za javno zdravstvo, ukupni prihod od navedenih naknada u 2023. bio je veći od 13 milijuna eura, što je za oko tri milijuna eura više u odnosu na procjene.

– Po našem izračunu bit će to gubitak za zavode javnog zdravstva u iznosu od 5,7 milijuna eura godišnje na ime tog smanjenja. Zato idemo sa zahtjevom HZZO-u, s obzirom na to da se higijensko-epidemiološka služba plaća po stanovniku, da se cijena tima digne za 1,7 eura po stanovniku, najavljuje Dražen Jurković, predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ).

Taj bi uvećani iznos u konačnici bio nešto manji u odnosu na gubitak od naknade za sanitarne iskaznice, ali bi bio neka minimalna kompenzacija za zavode javnog zdravstva koji ostaju bez značajnog dijela prihoda.

Naknada za epidemiološke službe, ističe Jurković, i bila je formirana na nešto nižoj razini jer se dio prihoda ostvarivao na tržištu. Ako HZZO ne uvaži zahtjev UPUZ-a za povećanjem prihoda, zavodi će doći u minus.

– Već je sada na kraju 2023. 12 zavoda za javno zdravstvo poslovalo negativno. Sada je to u redu, ali ako ne korigiramo cijenu, zavodi će doći u financijske dubioze, tvrdi direktor UPUZ-a.

Ciljana terapija

Problem je i pokriće troškova za usluge mikrobiologije, jer zavodi moraju napraviti onaj broj pretraga koliko ih crvenom uputnicom pošalje primarna zdravstvena zaštita,. U pravilu se svaki mjesec odradi više pretraga nego što iznosi limit HZZO-a, a zavodima za taj dio obavljenog posla HZZO ne plati ništa.

U 2023. zavodi su od HZZO-a na kraju godine dobili oko 3,2 milijuna eura na račun prekobrojnih pretraga koje su odradili tijekom godine, ali su – prema računici UPUZ-a – probili limit za dvostruko veći iznos, za oko šest milijuna eura.

Rješenje je, smatraju, u delimitiranju pretraga ili formiranju lista čekanja koje će u tom slučaju pacijentima teško pasti.

– Zavodi ne mogu sami sebi dimenzionirati posao. Tražimo od HZZO-a da kažu hoćemo li stati s poslom kad ispunimo mjesečni limit koji smo od njih dobili, ili da ne limitiramo pretrage. Ako bi stali s radom nakon što se limit ispuni, pacijenti bi morali čekati, objašnjava Jurković.

Radi se o brisevima za ždrijelo kojima se ispituje prisustvo bakterija na temelju čega doktor određuje ciljanu antibiotsku terapiju, tumači Jurković.

Zbog rezistencije na antibiotike protiv koje se danas čovječanstvo bori, razumljivo je da liječnici žele davati ciljanu terapiju, a to ne mogu bez mikrobiološkog nalaza.

– Lani je HZZO za tu namjenu uplatio određeni iznos, ali sada tražimo da se to sustavno riješi, a ne da se ne plaća pa se na kraju plati. Dvije su varijante. ili da se pretrage plate bez limita, koliko ih bude odrađeno u jednom mjesecu, ili da nam iz HZZO-a daju naputak što s pretragama koje su preko limita, poručuje direktor UPUZ-a.