ponedjeljak, 25. studenog 2024

Weather icon

Vrijeme danas

9 C°

BOJE SE ZAGAĐENJA

RASTE NEZADOVOLJSTVO Saljani se boje zagađenja mora: 'Žalili smo se više puta, ali...'

Autor: Nikolina Lucić

10.06.2024. 08:29
RASTE NEZADOVOLJSTVO Saljani se boje zagađenja mora: 'Žalili smo se više puta, ali...'


Marikulturna vaga nikako da prevagne u korist Saljana. Žitelji koji dane provode uz najveće zadarske marikulturne zone nezadovoljni su županijskim Prostornim planom i načinom na koji se privatnim koncesionarima dodjeljuju zone za marikulturu. Kako nam je još jednom kazao načelnik Općine Sali Zoran Morović, mještani su objeručke prihvatili pogodnosti koje lokalnoj zajednici donosi marikultura, ali što je previše, previše je! Uvijek, dodaje, ponavljaju isto, ali nitko ih ne sluša.


Izmjene PP-a


– Umjesto da se marikulturne zone grupiraju u jednom dijelu saljskog akvatorija, ponavljamo kako ih je potrebno bolje disperzirati, kako radi kvalitete samog uzgoja, tako i našeg zdravlja i zaštite okoliša, istaknuo je Morović.


Naime, u javnom je savjetovanju do 24. lipnja prijedlog izmjena i dopuna Prostornog plana Općine Sali.




Prostornim planom Zadarske županije utvrđene su pretjerano velike zone za marikulturu, i to u najužem morskom pojasu otoka. Realizacijom dijela tih površina pokazalo se da su neke aktivnosti pridonijele znatnom pogoršanju kvalitete mora. Slijedom navedenog, površine za marikulturu će biti svedene na lokacije koje neće pretjerano negativno utjecati na kvalitetu življenja u naseljima ili na korištenje zona ugostiteljsko-turističke namjene i rekreacije.


Saljani se nadaju kako će se njihovi zahtjevi uvažiti, jer kako je kazao Morović, nisu protiv marikulture, već samo za njezino kvalitetnije raspoređivanje. Još je jednom naglasio kako se 50 posto zadarskog marikulturnog uzgoja dešava upravo u saljskom akvatoriju, što kvalitetu tog dijela akvatorija stavlja pod veliki upitnik.


– Mislim da je uvažavanje naših želja i potreba minimum koji nam se u ovom trenutku može omogućiti. Poštivanje općinskog Prostornog plana tako bi pokazalo da on nije bezvrijedan, iako je po zakonu ispod županijskog PP-a, te kako potrebe lokalnih zajednica imaju svoje mjesto prilikom donošenja odluka na višim strukturama, kazao je Morović.


Takvo se ponašanje, nažalost, po mišljenju otočana, nije dogodilo kada je nadležno ministarstvo tvrtki »Pelagos Net Farma« u vlasništvu generala Ante Gotovine upravo u saljskom akvatoriju kod Velog Rata odobrilo koncesiju za još jedno ribogojilište i to bez potrebe izrade procjene utjecaja na okoliš.


Zoran Morović, Foto: ARHIVA ZL


Opterećenje okoliša


Općina Sali dostavila je tada svoje mišljenje, jer očekuju negativan utjecaj na okoliš s obzirom na smjer morskih struja na lokaciji planiranog uzgajališta. U tom mišljenju ustraju i nakon što u Ministarstvu nisu uvažili njihove prigovore.


– Ukoliko se naše potrebe i zahtjevi nikada neće uvažavati, čemu onda raditi Prostorne planove, pita se Morović i kaže kako su koncesije za ribogojilišta kao takve, manji su problem.


– Više nas zabrinjavaju činjenice da tvrtke često povećavaju količinu proizvedene ribe na istom području, tako da je zagađenje veće. Jedan je od koncesionara tako proizvodnju počeo na 700 tona ribe, da bi ona sada iznosila tri tisuće tona, što daleko pogoršava okolišne uvjete, kazao je načelnik istaknuvši kako se boji zagađenja u primorju oko Velog Rata. Lokacija zahvata je na administrativnom području Općine Sali, točnije, 3,5 kilometra od poluotoka Veli rat na Dugom otoku.


– Žalili smo se više puta na ovakve odluke, ali one do sada nisu uvažavane. Smatrali smo također da se prije odobrenja posljednje koncesije trebalo izmjestiti zonu za uzgoj ribe Gubac – Žman kapaciteta uzgoja do tri tisuće tona godišnje i tamošnje kaveze izmjestiti u zonu na otvorenom moru između otoka Zverinca i Tuna, koji administrativno također pripadaju saljskom akvatoriju. Oni su trenutačno, što se tiče marikulture potpuno neiskorišteni, ali imaju dobre uvjete za uzgoj ribe i dalje su od gušće naseljenih područja, čime bi se svakako smanjilo opterećenje prema okolišu i boljom disperzijom povećala kvaliteta uzgoja, zaključio je Morović.