Detaljno smo rekonstruirali kroniku odgode izbora šefa Odbora za manjine

Premijer Andrej Plenković, što mu je posao, nonšalantno komentira zaplet u odnosima HDZ-a i Domovinskog pokreta u vezi izbora Milorada Pupovca za predsjednika saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, tvrdeći da je koalicija apsolutno stabilna.

Ali, kako se parlamentarna većina uopće tako brzo našla u krizi u kojoj se izriču i prijetnje raskidom suradnje? U razgovoru s niz aktera iz većinskog i oporbenog tabora pokušali smo rekonstruirati što je prethodilo dvotjednoj odgodi izbora predsjednika Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Na početku svakog saziva Sabora, većinske stranke odlučuju koja će radna tijela voditi njihovi ljudi, a koja će prepustiti opoziciji. Ovaj put su to odradili pregovarački timovi HDZ-a i DP-a u Banskim dvorima, u sklopu dogovora o svim detaljima koalicijskog sporazuma.

Pritom je u odnosu na prošli saziv Sabora učinjena samo jedna promjena u rasporedu odbora, HDZ je u kvotu većine prebacio Odbor za obitelj, mlade i sport, kako bi ga mogao dati Vesni Vučemilović, koja je, nakon što je izabrana na listi Mosta i Hrvatskih suverenista, napustila oporbu i svoj glas donijela mandataru Plenkoviću.

Dogovor, ali nakratko

Budući da u politici nema ništa besplatno, Vesna Vučemilović je taj svoj glas naplatila ostankom na dužnosti koju je obnašala i u 10. sazivu. Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina su HDZ i DP zadržali u kvoti parlamentarne većine, s tim da predsjednika predloži Klub nacionalnih manjina.

Tada još nije bilo ideja o tome da zapravo ne postoje stroga većinska i oporbena kvota u koje spadaju pojedini odbori. Kad je napravljena ta osnovna shema, vladajući kreću u popunjavanje saborske kadrovske križaljke.

Termin vladajući treba shvatiti uvjetno jer SDSS je, što vlastitom, što voljom Domovinskog pokreta, formalno oporba, a već prilikom konstituiranja Sabora, 16. svibnja, njegovi su zastupnici pričali kolegama da postoji mogućnost da Pupovac i dalje bude na čelu Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

U tom se kontekstu sastao Klub zastupnika nacionalnih manjina i, kako nam je u petak rekao Furio Radin, doista predložio Pupovca.

Oporbi je odluka HDZ-a i DP-a o odborima stigla u ponedjeljak navečer. Zatim su čelni ljudi opozicije tijekom utorka i srijede razgovarali kako će unutar sebe podijeliti pozicije predsjednika, potpredsjednika i članova odbora koje su im vladajući prepustili.

Budući da Klub SSDS-a ima tri člana, stekao je na osnovu toga pravo na mjesto potpredsjednika jednog odbora. Razmatralo se hoće li to biti u Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina ili, pak, u Odboru za poljoprivredu.

Kako su SDSS-ovci rekli da će vjerojatno pozitivno biti riješeno imenovanje Pupovca u većinskoj kvoti za predsjednika radnog tijela u nadležnosti kojeg su ljudska prava, odlučeno je da u kvoti oporbe njegovoj stranci pripadne potpredsjednik Odbora za poljoprivredu. SDSS je odredio da to bude Dragana Jeckov.

U četvrtak se, međutim, dogodio slučaj Pupovac. HDZ-ovci su bili svjesni da bi moglo biti poteškoća s Domovinskim pokretom, koji ne želi SDSS blizu koalicije ni u Vladi ni u Saboru. Zato su prvo htjeli ispitati kako će se ponašati opozicija, pa su na sastanak pozvali dužnosnike SDP-a.

Jedina je tema bila Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, a predstavnici HDZ-a otvorili su karte i rekli: Mi bismo za predsjednika predložili Pupovca. Dobili su iz SDP-a odgovor da će zastupnici ove stranke podržati svaki prijedlog Kluba nacionalnih manjina za to mjesto. S takvim stajalištem glavne oporbene stranke su u HDZ-u bili zadovoljni, uz podršku SDP-a bi Pupovčev izbor bio matematički neupitan.

Nakon EU izbora

Ali, taj je plan imao političku prepreku, Domovinski pokret kojem do tog trenutka nije ni komunicirano da će Pupovac biti prijedlog za predsjednika Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Zadaću da to priopći Domovinskom pokretu prezeo je na sebe predsjednik Kluba nacionalnih manjina Vladimir Bilek.

On je u četvratk u poslijepodnevnim satima nazvao predsjednika Kluba zastupnika DP-a Igora Peternela i kazao mu da je »prijedlog vladajuće većine da Pupovac ostane predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina«.

Peternelu se odmah upalila crvena lampica i alarmirao je predsjednika Domovinskog pokreta Ivana Penavu i njegovog zamjenika Marija Radića. Iako je već u dnevnom redu, za petak rano ujutro sazvane sjednice Odbora za izbor i imenovanja, bila i točka prijedlog izbora predsjednika, potpredsjednika i članova Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, ona je odgođena uslijed negodovanja DP-a zbog Pupovca.

Prvo se razmišljalo da Odbor za izbor i imenovanja usvoji prijedlog o izboru potpredsjednika i članova Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

On je bio i napisan, a prema njemu bi potpredsjednica bila Boška Ban Vlahek (SDP), a među članovima, primjerice, Milorad Pupovac i Dragana Jeckov, koje je predložila oporba, te Ive Čaleta-Car, zastupnik Domovinskog pokreta u kvoti većine.

Odustalo se ipak od od toga i sastavljanje kompletnog odbora ostavljeno je za vrijeme nakon izbora za Europski parlament.

Premijer Andrej Plenković uvjeren je da će se situacija s Pupovcem, čak i bez njegovog angažmana jer u pitanju parlament, a ne Vlada, bezbolno riješiti idućih dana. Sam Pupovac je u subotu dao zagonetnu izjavu koja bi se mogla tumačiti na različite načine.

Spekulira se o nekoliko mogućih izlaza iz pat pozicije u kojoj se našla tek formirana koalicija HDZ-a i Domovinskog pokreta, a neki od njih uključuju i pomoć oporbe u očuvanju Plenkovićeve Vlade.