Nakon fantastičnog premijernog izdanja, vraća se studentski književni festival "LitAF"

Nakon fantastičnog prošlogodišnjeg premijernog izdanja s krovnom temom “Početci”, studentski festival “LitAF” oduševio je publiku i mnogobrojne autore, koji su, govoreći o svojim početcima publiku upoznali s izazovima spisateljskog i prevoditeljsko posla. Ove se godine vraća u novom izdanju i donosi pregršt novih zanimljivih predstavljanja, ali i nagradu za najbolji studentski prijevod. Sjeli smo zato s organizatoricama Anjom Glavinić i Patriciom Jurišić koje su nam najavile što nas čeka od ovog petka.

Književni festival “LitAf” okuplja regionalne i nacionalne književnike, prozaiste i pjesnike te prevoditelje. Drugo izdanje festivala održat će se u Zadru, u trajanju od 24. do 26. svibnja 2024. godine. Pod krovnom temom “Kopno i more” kreće u nove pustolovine s likovima iz suvremenih književnih djela hrvatskih, a premijerno i stranih autora.

Kako okolina utječe na likove i njihove međusobne odnose i kako se autori koriste prostorom – kopnenim ili onim morskim – da bi nam približili njihove misli, emocije i dvojbe, kroz trodnevni program otkrivat će nam suvremeni pisci, spisateljice, pjesnici i pjesnikinje.

Planiranje teme

Razgovarajući o prošlogodišnjem festivalu, kada su svoju festivalsku avanturu odlučile započeti dovođenjem jakih književnih imena, Anja i Patricia su nam kazale kako su definitivno nauče bolje raspolagati s vremenom i uvijek imati “plan B”.

– Lani je sve prošlo dosta glatko i nismo imali velikih lekcija u tom smislu. Ove smo si godine uzeli više vremena za planiranje, što nam je jako dobro poslužilo jer festival se grana na više lokacija diljem grada, započela je Glavinić, dok je Jurišić kazala kako su prošle godine bile puno više opterećene logističkim aspektom organizacije festivala.

– Ove smo godine znale što nas očekuje i gdje se mogu pojaviti problemi, s obzirom na “Kopno i more” više smo se fokusirale na pozadinsku priču iza ovogodišnjeg izdanja. Radi se o autorima koji imaju podeblji “dosje” objavljenih djela i najvažnije nam je bilo kako ih spojiti i prilagoditi krovnoj temi.

Ove godine pritisak nije na samoj organizaciji pa si više prostora, a kasnije i povratnih informacija dajemo u smislu osmišljavanja same teme festivala, pojasnila je Jurišić, dodavši kako se festival ove godine ponovno obraća šarolikoj publici.

– Prošle smo se godine djelomično oslonile na autore koje smo upoznale kroz volontiranje na “Festivalu europske kratke priče”. Ove smo se godine upustili na neistražen teren i potrudile se doći do gostiju koje do sada nismo poznavale.

Prošle smo godine također, s obzirom na temu, relativno lako posložile tematske jedinice i program, dok nam je ove godine isti posao već bio zahtjevniji. “Kopno i more” je široka tema, ali željeli smo objediniti različite autore i uklopiti ih u zadarsku kulturu, bez da se previše ponavljamo, rezimirala je Glavinić.

Studentski je zbor od ove godine festival stavio pod svoje okrilje, što je organizatorima omogućilo da se približe većem broju volontera i oko festivala okupe veći broj sudionika.

Najbolji studentski prijevod

Govoreći o temi festivala, Glavinić nam je kazala kako su, planirajući drugo izdanje festivala puno vremena posvetili spajanju kopna i mora, urbanih i ruralnih sredina kroz poetska i književna djela.

– Andrija Škare i Sven Popović u tom smislu nose svojevrsnu urbanu scenu objedinjenu pod naslovom “Iz grada pa u rebra”. Sven je također nedavno objavio novi roman “Mali i Levijatan”, koji je nama posebno interesantan jer izlazi iz svog uobičajenog stila pisanja. Po tome nam je interesantan i zbog svog starog i novog stvaralaštvo.

“Nemirnim vodama” tako stoji kao antiteza toj sekciji. Lara Mitraković s “Dva puta za jug” i Silba Ljutak s “Kućom na otoku”, za koje je dobila “Gorana” za najbolju mladu pjesnikinju predstavlja autorice koji pripadaju sličnim generacijama, ali progovaraju o temama koje stoje u kontrastu Popoviću i Škari, pojasnila je Glavinić.

– U suradnji s Odjelom za francuske i frankofonske studije ove godine dovodimo i našeg prvog međunarodnog autora – Makenzyija Orcela, finalista nagrade “Goncourt”, koji je na turneji po Hrvatskoj, dodala je Jurišić.

Dosad je objavio devet pjesničkih zbirki i sedam romana, od kojih je zadnji, “Une somme humaine”, dospio u finale francuske književne nagrade “Goncourt”, dok je u deset zemalja, među kojima je i Hrvatska, izabran za najbolji roman među finalistima te prestižne nagrade. Za svoja je djela višestruko nagrađivan, a 2023. ovjenčan je i nagradom “Anna Seghers” za cijeli svoj dosadašnji opus.

– Nagradom za najbolji studentski prijevod pokušat ćemo se od ove godine izdignuti u odnosu na druge književne festivale jer prevoditeljski je rad potka samog festivala i osnova na kojoj smo ga počele graditi, poručila je Glavinić, dok je Jurišić kazala kako jednak naglasak stavljaju na autore i prevoditelje.

– Prevoditelji su uvijek gosti na festivalima, ali pitanje je njihove vidljivosti i tu mi kao studentice prevoditeljskog modula mlađim generacijama želimo pokazati da njihov rad vrijedi, dodala je Jurišić.

– Hrvatsko čitalačko tržište ovisi o prevoditeljima, isto kao što i hrvatski pisci, ako žele biti čitani izvan naših granica također o njima ovisi. I to je analogija kojom se uvijek vodimo u našem radu. Prevoditelji su zapravo most između kultura, bez kojih ne bi niti bilo svjetske književnosti, dodala je Glavinić.

– Veseli nas da su nam se ove godine kao volonteri pridružili studenti s cijelog Sveučilišta, na što mi ne gledamo samo kao na potencijalnu novu publiku, već i organizacijsku snagu u budućnosti, rekla je Jurišić.

Bogati program

Iz organizacije festivala ponosni su da studenti neće biti samo slušatelji, već i gosti festivala. Studenti Odjela za anglistiku i francuske i frankofonske studije tako će nam predstaviti svoj prijevod slikovnice “1202.” o križarskoj opsadi Zadra.

– Ove godine, dodatno na završetku festivala na prevoditeljskom “open micu” u pivovari “Brlog” mladim studentima, pjesnicima i piscima također dajemo priliku da pokažu svoj rad i predstave se publici, dodala je Jurišić.

Festival se otvara u petak u Providurovoj palači predstavljanjem antologija triju autora; Miroslava Kirina i njegove “Banijske književne antologije”, Tomislava Brleka i njegovog djela “Od Matoša do Maleša” i Miroslava Mičanovića s “Utjehom kaosa”.

– U okviru ovog će nam programa studenti čitati svoje prijevode objedinjene za prošlogodišnji “Poetski maraton”. Prvog dana festivala dodijelit ćemo i nagradu za najbolji studentski prijevod, kazala je Glavinić, dok je Jurišić najavila drugi dan festivala i predstavljanje romana Nataše Govedić “Eskim na Feniksu ukrao ti je mobitel”.

– Tijekom cijelog festivala gosti i moderatori izmjenjuju u svojim ulogama, a ponovno smo pozvali i prošlogodišnje sudionike. Sekcija “Iz grada pa u rebra” tako nam donosi razgovor sa Svenom i Andrijom koji će moderirati Staša Aras. Studenti svih filoloških odjela prevodili su jedan dio poglavlja iz “Malog i Levijatana”, tako da će ga publika imati prilike vidjeti na nekoliko jezika, a studenti će s autorom usporediti prevoditeljske nijanse i teškoće koje dolaze sa svakim jezikom, najavila je Jurišić, dodavši kako se kao “dobri duh” i ove godine vratio Senko Karuza sa svojim djelom “Vodič po otoku”.

– Predstavit ćemo i roman “Soba za djevojčice” Korane Svilar, a u sekciji “Poput rijeke” predstavit će nam se tri Riječanke Tea Tulić, Dora Šustić i Željka Horvat Čič, dodala je Glavinić. Veliku su nam podršku pružili profesori, ali i studenti, koji su se u velikom broju uključili u sam festival, bilo kao prevoditelji ili kao volonteri, rezimirala je Glavinić, najavivši kako u sljedećim godinama žele pokrenuti natječaj za studentske radove i prijevode.