Liste čekanja upola kraće nego krajem 2023., sve brže do termina za dijagnostički postupak

Na dijagnostičke postupke u hrvatskim zdravstvenim ustanovama u ovom se trenutku čeka najviše 146 dana, što je više od upola manje nego kad se koncem godine krenulo u njihovo skraćivanje. Istaknuo je to državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Silvio Bašić na Kongresu poslodavaca u zdravstvu, podsjećajući da su duge liste čekanja specifičnost svakog zdravstvenog sustava.

– Svugdje u svijetu pokušavaju se skratiti liste čekanja, a naše liste čekanja i nisu toliki problem kolika je percepcija javnosti, rekao je Bašić.

Dugoročni cilj

Kako je pojasnio, skraćivanje listi čekanja rezultat je njihovog praćenja kroz proteklo razdoblje u kojem su radno tijelo za praćenje listi čekanja činili predstavnici ministarstva, HZZO-a i voditelji regionalnih ureda HZZO-a. Prvi zadatak je bio skraćivanje listi na manje od 250 dana, dok je kao srednjoročni zadatak postavljen na 120 dana za dijagnostičke postupke. Dugoročni cilj, prema Bašićevim riječima, jest da pacijenti u Hrvatskoj čekaju maksimalno četiri mjeseca za sve postupke, kako dijagnostičke, tako i terapijske.

Govoreći o uzrocima dugih listi čekanja, Bašić je istaknuo kako ukupno gledajući postoje bolnice koje puno više koriste svoje dijagnostičke uređaje od nekih drugih.

– Bolju iskoristivost može se omogućiti povećanjem radnih sati i bilo je takvih primjera, a ministar je donio odluku da se svima koji rade izvan radnog vremena ne plaćaju prekovremeni sati, nego ih se plaća po postupku. Time smo htjeli nagraditi kolege u sustavu, ali smo postigli i da ne odlaze iz bolnice, primjerice, raditi privatno, rekao Bašić.

Popunjavanje rupa

Važnu ulogu u skraćivanju listi čekanja predstavljalo je i adekvatno naručivanje.

– Samo popunjavanjem rupa u jednoj su bolnici liste čekanja na magnetsku rezonanciju mozga skraćene s 480 na 240 dana, upozorio je Bašić, ističući da su se u procesu skraćivanja raspodijelili slobodni termini, a išlo se i na maksimalnu iskoristivost dijagnostičkih resursa u svakoj regiji. Također, tijekom pandemije koronavirusa, čak je 2,5 milijuna pacijenata na neki način »nestalo« u zdravstvenom sustavu kad je riječ o upućivanju na dijagnostičke pretrage, pa je očekivano taj pritisak pacijenata na dijagnostiku nakon pandemije bio daleko veći.

Jedan od razloga produljenja listi čekanja su i nedolasci pacijenata na zakazani termin, no kako je utvrđeno tijekom procesa skraćivanja listi čekanja, termin bez prethodnog otkazivanja propusti manje od deset posto pacijenata. Donesene su i kliničke smjernice prema kojima se bez konkretne indikacije ne rade određene pretrage, a dijagnostiku izvan smjernica može organizirati samo bolnički specijalist.

– Na kraju na ovim rezultatima zahvaljujem svim ravnateljma zdravstvenih ustanova, a posebnu zahvalu upućujem svima zaposlenima u zdravstvu bez kojih ne bismo imali ovakve rezultate, zaključio je Bašić.