Potpredsjednik HGK: Rastu investicije u vinarstvu, ali treba urediti tržište

U sektoru vinarstva zadnjih godina rastu investicije u vinarije i opremu, no potrebno je više raditi na smanjivanju administriranja, suzbijanju sivog tržišta i snažnijoj promociji, rekao je za Hinu potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

»U sektoru vinarstva zadnjih godina vidimo velik broj investicija u vinarije i opremu, no ono na čemu treba više raditi je smanjivanje nepotrebnog administriranja, posebice kada je u pitanju vinska omotnica, suzbijanje sivog tržišta i snažnija promocija koja bi bila usmjerena na plasman vina u inozemstvu, s jedne strane, a s druge u enogastronomiju kao dio ukupne turističke ponude«, istaknuo je Kovačević.

Enogastronomska ponuda, kako je naveo, poseban je oblik turizma koji pomaže brendiranju turističke destinacije i razvoju cjelogodišnjeg turizma.

Riječ je o turistima koji dolaze cijele godine, konzumiraju tradicionalne proizvode, upoznaju destinaciju i način života te su otklon od masovnog turizma, kaže Kovačević.

Napominje kako se ne smije zanemariti da kod nas dolazak turista snažno generira enogastronomsku potrošnju te u budućnosti moramo povećavati kapacitete.

Pritom upozorava kako trenutačno postoji problem radne snage, što je vrlo često ograničavajući čimbenik povećanja vinogradarske proizvodnje.

Izvrsna izvozna prođa vrhunskih hrvatskih vina

Naveo je i kako iz godine u godinu raste izvoz vina više cjenovne kategorije, a hrvatska vina u izvozu postižu dva i pol puta veće cijene nego u uvozu.

»Imamo dobre trendove i to pokazuje da su naši vinari odabrali pravi put, a to je put vrhunske kvalitete«, kazao je.

HGK se, kako je rekao, zalaže za stvaranje krovne nacionalne marketinške organizacije koja bi pod zajedničkim brendom Vina Croatia Vina Mosaica promovirala putem sajmova i promotivnih aktivnosti autentičnost i kvalitetu hrvatskih vina na ciljanim inozemnim tržištima. No za to je, kazao je, potrebno snažnije uključivanje i financijska potpora države.

Zaštićeni žig HGK Vina Croatia Vina Mosaica nabolje opisuje bogatstvo četiri hrvatske vinske regije (Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, Središnja Bregovita Hrvatska, Hrvatska Istra i Kvarner, Dalmacija) i njihove sortne, položajne i teroarske specifičnosti, istaknuo je Kovačević.

Napominje kako su sve države u našem okruženju s ozbiljnom proizvodnjom vina već ustrojile nacionalne organizacije, Mađarska (Wines of Hungary), Austrija (Austrian Wine Marketing Bord), Slovenija (Wines of Slovenia), Srbija (Savez vinara Srbije), Makedonija (Wines of Macedonia). Također provode vrlo aktivnu promidžbu na tržištima koja su i nama ciljna.

Kovačević je mišljenja kako se u promotivnim aktivnostima za jačanje izvoza naših vina potrebno fokusirati na ograničeni broj izvoznih tržišta, susjedne zemlje, zemlje u kojima se konzumira određeni tip vina, zemlje s takvom kupovnom moći koja podnosi razinu cijena našeg izvoza i barem jednu zemlju sa značajnim utjecajem na globalno tržište.

Različita tržišta traže i posebnu segmentaciju, kazao je Kovačević napominjući kako promotivne aktivnosti treba pažljivo dizajnirati i usmjeriti prema raznim ciljnim skupinama.

S jedne strane su to vinski profesionalci, stručni mediji, trgovci, sommelieri, opinion makeri, a s druge strane ‘šira publika’, mediji širokog dosega, influenceri, ljubitelji vina i građanstvo.

Uloženo više od 80 milijuna eura

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković nedavno je kazala kako vinski sektor ima podršku Ministarstva i Vlade potkrijepivši to podacima kako je u zadnjih osam godina na razini cijele Hrvatske u sektor vinarstva uloženo više od 80 milijuna eura.

Financirani su, kako je navela, razni projekti, oni koji se odnose na primarnu proizvodnju, preradu, promidžbu.

Stopa korištenja Vinske omotnice podignuta je s prosječno 27 posto u razdoblju od 2014. do 2019. na sto posto u posljednje tri godine, kazala je Vučković napominjući kako su potrebna dodatna sredstva i nove mjere kako bi se uhvatili u koštac s onim što je najteže, a to je sadnja novih vinograda i aktiviranje zapuštenih parcela. To je najveća zadaća u razdoblju koje slijedi, istaknula je.

Proizvodnja vina u Hrvatskoj odvija se na nekih 18.000 hektara, a proizvodimo godišnje u prosjeku oko 75 milijuna litara vina.

Prošle je godine, prema podacima DZS-a, izvoz vina iznosio 19,3 milijuna eura, a uvoz 45,65 milijuna eura.