ZJZ Zadar proslavio 80 godina djelovanja i 40 godina samostalnosti

Mjerenjem tlaka i šećera, ali i zanimljivim predavanjem i druženjem s građanima na Narodnom trgu, Zavod za javno zdravstvo Zadar proslavio je dvije velike obljetnice – 80 godina javnozdravstvenog djelovanja i 40 godina od osamostaljenja Zavoda za javno zdravstvo Zadar!

Osim što je besplatno mjerenje tlaka i šećera izazvalo velike gužve na trgu, građani su imali priliku dobiti i ambalažu za 10 besplatnih analiza zdravstvene ispravnosti vode za piće i 10 besplatnih analiza vode iz bazena i tako Zavodu pomoći u što boljem praćenju situacije na terenu.

Novi ravnatelj Zavoda, Benito Pucar, istaknuo je tim povodom kako su s građanima odlučili proslaviti ove dvije obljetnice, jer službe Zavoda marljivo rade prateći sva događanja i promjene, ali, kako dodaje, smatra da njihov rad i važnost nisu dovoljno javno poznati.

Rat i korona kao izazovi

– Mi radimo marljivo, ali u sjeni. Zato smo izašli i družili se s građanima te predstavili rad svih naših stručni službi. Jedan od najvažnijih trenutaka zapravo je predstavljene Nacionalnog programa za rano otkrivanje karcinoma debelog crijeva. Mjesec ožujak mjesec je svjesnosti o ovom karcinomu, ali odaziv građana još je uvijek ispod željene razine. U devet od deset slučajeva, upravo za ovo je oboljenje preventivni pregled od presudne važnosti. Dr. Melanija Ražov Radas i dr. Ana Petrić Ažić zato su građanima predstavile ovaj program, jer čim građane malo potaknete, dvoje od deset slušatelja predavanja sigurno će se odazvati pregledu, poručio je Pucar, naglasivši kako je kroz 40 djelovanja samostalnog rada Zavod prošao kroz brojne izazove.

– Za nas su Domovinski rat i pandemija koronavirusa bili dva velika izazova, ali i prilike za učenje i napredovanje kroz iskustva na terenu. Sada smo u mirnijim epidemiološkim vremenima, ali samo kroz Domovinski rat silnim se trudom mojih prethodnika i kolega spriječilo izbijanje epidemija među vojnicima i civilima. Nas kao djelatnike sustava zasada u manjoj mjeri muči nedostatak radne snage, no planiramo proširenje našeg sustava rada i mreže djelatnika. Nismo u situaciji kao neki drugi zavodi da nam nedostaje kadra određenih struka, ali s obzirom na činjenicu da se još uvijek istražuju posljedice koje je pandemija ostavila na građane, vjerujemo da ćemo uskoro naići na probleme, pojasnio je Pucar, rekavši kako stabilnost njihova sustava ovisi i o budućim specijalizacijama.

– Nekih će struka, kao što su doktori mikrobiologije i pojedine epidemiološke specijalizacije, zasigurno biti u deficitu i veliki će se napor morati uložiti kako bismo osigurali stručnjake, zaključio je Pucar.

Foto: Mislav Klanac

Odazovite se pregledu

Dr. Lilja Balorda, voditeljica Službe za javno zdravstvo, govoreći o važnosti preventivnih pregleda, naglasila je kako je odaziv na preventivne mamografske preglede iznad 50 posto, dok se za pregled debelog crijeva odluči tek 17 do 25 posto pozvanih građana.

– Svake godine uradi se oko pet tisuća preventivnih mamografskih pregleda, a u program se svake dvije godine dodaju dva nova najmlađa godišta, a iz sustava miču dva najstarija i tako se osigurava dobra pokrivenost kod žena koje su u većoj opasnosti od oboljenja od raka dojke. Do sada smo tako otkrili oko 550 karcinoma u našoj regiji, preko 70 posto u ranom stadiju. S druge strane, na rak debelog crijeva godišnje testiramo oko tri tisuće uzoraka i tako detektiramo oko 80 karcinoma, no samo ih je maksimalno devet posto u ranom stadiju, kazala je Balorda, naglasivši kako ove brojke dovoljno govore o važnosti odaziva na preventivni pregled.

– Rano otkrivanje bolesti spašava život i izlječenje je uspješno u preko 90 posto slučajeva. Žene su zasada odgovornije i u 50 do 60 posto se slučajeva odazovu preventivnom pregledu, dok se na testiranje za rak debelog crijeva javi tek 17 do 25 posto građana.

A zahtjevnih je nekoliko godina imala Služba za epidemiologiju, čiji su stručnjaci neprekidno radili dvije godine, prateći broj zaraženih koronavirusom, njihovo stanje i posljedice koje je oboljenje imalo na njihov oporavak i zdravlje.

Epidemiološke muke

Dr. Alan Medić, voditelj Službe za epidemiologiju, kazao nam je kako je pandemija za njih bila izuzetno teško, ali i profesionalno poučno razdoblje.

– Pandemija je srećom iza nas, ali za nas je u struci to nezaboravno razdoblje, jer cijeli je Zavod i zdravstveni sustav općenito, dvije godine bio na nogama. No, to su incidentne situacije kada naša struka najviše dolazi do izražaja. Zato mi danas kontinuirano pratimo vanjske vijesti, nadzirući i i proučavajući pojave novih virusa. Promjena ekoloških uvjeta i globalno zatopljavanje pogoduju promjenama i mutacijama virusa i bakterija, kazao je Medić.

– Komarci, muhe i krpelji mijenjaju svoju dinamiku i ekološke niše, tako da uvijek treba biti na oprezu. To su takozvane emergentne bolesti ili remergentne bolesti, koje su i dosada postojale, ali nisu bile od značajnije raširenosti i ugroze za opću populaciju. Promjenom uvjeta, mikroorganizmi mogu postati puno većom prijetnjom za ljudsko zdravlje, a Zavod za javno zdravstvo je upravo takva institucija koja nadzire cjelokupnu populaciju i okolišne uvjete u kojima živimo, zaključio je Medić, poručivši kako se samo zajedničkom suradnjom službi može pravovremeno reagirati.