Cijena zlata i dalje ruši rekorde. Indikativno je tko ga trenutno najviše kupuje

Cijene zlata dosegnule su u utorak nove rekordno visoke razine zbog pojačanih geopolitičkih napetosti i kupnji središnjih banaka. Na fizičkom tržištu u Londonu cijena unce zlata bila je jutros viša za 1,1 posto nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 2.364,10 dolara, što je njezina najviša razina otkada se zlatom počelo trgovati.

Središnje banke neto su u veljači kupile 19 tona zlata, gotovo 60 posto manje nego u siječnju. Sporiji tempo povećanja rezervi ipak nije narušio trend pojačanih kupnji središnjih banaka, istaknulo je vijeće.

Prema dostupnim podacima za veljaču, zlatne rezerve središnjih banaka porasle su deveti mjesec zaredom. Obujam neto kupnji bio je ipak otprilike upola manji nego u siječnju budući da su središnje banke smanjile bruto kupnju, a pojačale prodaju.

U prva dva ovogodišnja mjeseca rezerve su im neto smanjene za 43 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, ali su čak četverostruko veće nego u prva dva mjeseca u 2022. godine.

U veljači najveći kupac bila je kineska središnja banka, a slijede središnje monetarne institucije Indije i Kazahstana. Na četvrtom je mjestu Turska, a među deset najvećih kupaca izdvaja se i češka središnja banka, pokazuju podaci vijeća.

Kao i prethodnih mjeseci, kako su istaknuli u Svjetskom vijeću za zlato, aktivnost je uglavnom bila ograničena na one koji su posljednjih godina redoviti kupci odnosno prodavači.

Značajniju količinu zlata prodale su u veljači samo središnje banke Uzbekistana i Jordana.