Potrebno je zaštititi morski okoliš od devastacije kao u slučaju turizma

Hrvatska, a posebno zadarska regija već desetljećima baštini tradiciju proizvodnje i uzgoja ribe, koji se s godinama razvijao, rastao i postao sinonimom za kvalitetu ribljih proizvoda. U povodu 40 godina marikulturne tradicije u Hrvatskoj Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede Republike organizirao je znanstveno – stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem posvećen marikulturi u Jadranskom moru – Adriatic Mariculture.

Cilj skupa je omogućiti razmjenu znanja i povezivanje znanstvenika, stručnjaka, tijela državne i lokalne uprave, nevladinih organizacija i uzgajivača koji djeluju u području marikulture i povezanih znanstvenih područja.

Kroz program skupa želi se naglasiti važnost interdisciplinarnog pristupa te uključivanje svih dionika kako bi razvoj marikulture na Jadranu bio uspješan i dugoročno održiv. Nadalje, skupom se želi obilježiti četiri desetljeća uzgoja morske ribe u Republici Hrvatskoj.

Dom hrvatske akvakulture

Tomislav Šarić, pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru tom je prigodom naglasio kako se bijela riba u Hrvatskoj uzgaja već desetljećima, a cilj skupa sagledati je taj proces s više strana i rezimirati razvoj i promjene u industriji kroz četiri desetljeća uzgajačke tradicije.

– Osim uzgoja bijele ribe i tune, priliku za daljnji rast i kvalitetu vidimo u uzgoju školjkaša, najodrživijem načinu proizvodnje animalnih bjelančevina, tre u budućnosti algi.

Tema iskorištavanja morskih potencijala uz visoku razinu zaštite okoliša u našem je okruženju jednako važna i zanimljiva i privatnom sektoru, tj. uzgajivačima, nama znanstvenicima, ali i široj lokalnoj zajednici koja od te i uz tu industriju i živi, naglasio je pročelnik, rekavši i kako je u vrlo kratkom roku prikupljen velika količina znanstvenog materijala, o kojoj se na skupu raspravljalo.

– Još je jedan pozitivan zamašaja činjenica da se ovaj skup održava upravo u Zadru, ne samo zašto što naša regija baštini najkvalitetniju proizvodnju ribe, već i zato što je naše Sveučilište okrenuto moru.

Upravo vas zato već sada mogu poznati na još jedan važan skup o akvakulturi, koji će se u suorganizaciji našeg Sveučilišta u rujnu održati upravo u Zadru, a to je “Prilagodba na klimatske promjene i očuvanje morskih sustava Jadranskog mora”, koji ima dugogodišnju tradiciju, najavio je Šarić.

Temelj gospodarstva

Kao izaslanik ministrice poljoprivrede na skupu je sudjelovao ravnatelj Uprave za ribarstvo Ante Mišura, koji je naglasio kako je akvakultura strateška grana u RH.

– Jedna je to od najbrže rastućih grana, koja u zadnjih šest do sedam godina bilježi porast proizvodnje od kojih 54 posto i preko 60 posto u vrijednosti.

Nadamo se kako ćemo u budućnosti nastaviti s takvim trendovima, prateći naravno dokument od Nacionalnom planu razvoja akvakulture do 2027. godine, kako bi tu granu učinili što učinkovitijom i u skladu sa zahtjevima okoliša temeljenima na znanosti i razvoju tehnologije, dodao je Mišura, dok je Božidar Longin, župan zadarski poručio kako je marikultura temelj gospodarstva Zadarske županije.

Gospodarstvo i okoliš

– Ovdje se oduvijek živjelo s i od mora. Novo doba donosi nove izazove, a upravo je naša regija pionirom marikulture, jer u nas se proizvodi više od 70 posto proizvodnje u akvakulturi u Hrvatskoj. Najviše naravno otpada na bijelu ribu i tunu.

U proteklih samo deset godina tako veliki broj projekata financirali europskim novcem, realizirali postavljanje prvog hrvatskog umjetnog grebena i počeli opremati naše lokalne ribarnice i luke, rezimirao je Longin, dodavši da će se iz nove europske omotnice gradi centar školjkarstva u Selinama, kao podršku razvoju školjkarstva podvelebitskog kanala.

– Dio budućeg centra bit će laboratorij za istraživanje postojećih i novih morskih organizama, kao i uzgoja novih gospodarski potencijalno značajnih vrsta, kao što su Jakobove kapice i kamenice. U velikom se dijelu naravno pažnja posvećuje i zaštiti mora i okoliša.

More je naš najvrjedniji prirodni resurs, kako za turizam, tako i za proizvodnju hrane, zbog čega je imperativ održavati ravnotežu između gospodarstva i razvoja turizma, te zaštite prirodnih resursa, istaknuo je Longin.

Na kraju se okupljenima obratio rektor Josip Faričić poručivši kako je Jadranko more izvor života i medij komunikacije.

Pomirenje dvaju interesa

– Marikultura i uzgoj riba, školjkaša i u budućnosti algi jako je važan izvor hrane. Isto tako, smanjuje se pritisak na prirodne skokove, naročito ribe. Ona je izrazito važna gospodarska djelatnost sa još važnijim socijalnim implikacijama.

Na moru postoji puno interesa, jer obala i more su istodobno prostori višestrukih kontakata i konflikata. Marikultura utječe i na zdravlje populacije, jer hrana iz mora izvor je zdravih masnoća i proteina.

Najbolji kvantitativni rezultati koje marikultura postiže u našoj regiji, još važnijim čini pomirenje dvaju interesa – utilitarnih i zaštitarskih, tj. gospodarskih i prirodno – socijalnih.

Održivo je gospodarenje morskim resursima i unaprjeđenje proizvodnje kako bi se smanjio utjecaj na okoliš zato od najviše važnosti, čemu i svjedočimo, ali i čiji napredak u budućnosti očekujemo, poručio je Faričić, zaključivši kako je zadarska regija na granici saturacije instalacijama marikulture.

– Postoje brojne velike mogućnosti koje podrazumijevaju velika ulaganja u do sada neiskorištene prostore, gdje bi protočnost struja poboljšala proizvodnju i smanjila zagađenje okoliša i time uvjetovale disperziju marikulturnih zona na širi akvatorij naše regije, poručio je rektor.