U dvorani Ogranka Matice hrvatske u Zadru povodom obilježavanja Dana hrvatskog jezika 2024. godine akademkinja Dubravka Oraić Tolić održala je predavanje pod naslovom »Zašto je Matoš aktualan i danas?«. Na samom početku, predsjednik Ogranka, dr. sc. Radomir Jurić, istaknuo je u uvodnom govoru nekoliko podataka o akademkinji Tolić, dok je cjelokupni program vodila profesorica Jelena Alfirević.

Kontrastne figure

– Antun Gustav Matoš predstavlja središnju figuru hrvatske književnosti na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Rođen je u Tovarniku, odrastao u Zagrebu, a četrnaest godina je proveo u emigraciji. Danas predstavlja nesumnjivi moderni klasik i ujedno prvog modernog Europljanina budući da je bio prvi ideolog modernog suverenizma, kazala je Oraić Tolić, predstavljajući Matoševe ideje nacije kroz tri sloja.

– Prvi sloj Matoševe ideje nacije je politički model (»kaput«). Matoš je tu prvi upotrijebio termin politički Hrvati. To su svi koji prihvaćaju Hrvatsku kao svoju državu bez obzira na etničku, vjersku i rasnu pripadnost: »Neka se Srbi zadovolje sa svim autonomnim plemenskim garancijama koje im u nesrpskim zemljama danas samo naš ustav daje, neka budu politički dobri Hrvati, i ja bih dragovoljno pristao da im se u ime srpsko, kao u ime plemensko, neće dirati.« Matošev je to pozitivni politički program za etničke Srbe: kulturna autonomija. Kulturni model drugi je unutarnji sloj ideje nacije (»košulja«). Ostvaruje se kroz kontrastne figure: mi – oni, tu – tamo, rekla je ova akademkinja dodatno opisujući još neke od citata.

Mentalitet Hrvata

– Primordijalni (emocionalni) elementi ideje nacije, treći je najdublji sloj (»koža«). Ljubav prema duhu mjesta, krajoliku, zemlji i jeziku. Zavičajni je krajolik Matošev simbol osobnoga identiteta – »Drugi, tuđinski kraj može biti vrlo sličan ovome, ali ga toliko ne razumijem, jer nisam njegov plod, jer mi govori tuđim jezikom. Sunce, planeti, brda i biline iste su kao ovdje i u drugim zemljama, kao stanovnici što su ljudi kao tu, ali bilje, brda, zvijezde i mjesečina govore u Hrvatskoj istim jezikom kao Hrvati«, navela je Oraić Tolić.

Konačno, s našim suvremenikom Matošem akademkinja nas je upoznala kroz nekoliko njegovih citata o mentalitetu Hrvata.

– »Naš narod je na ivici propasti i mi možemo još doživjeti, kako će ga vlastiti sinovi gurnuti u nedođiju. I to sve samo zato, jer je Hrvat najveća hulja, najveći poltron i najveći rob u Europi, stideći se svog imena i nemajući narodnog obraza i narodnog ponosa«. Franu Galoviću (Beograd, 30. X. 07) te »Ubija nas trostruka sila: tuđi novac, tuđa kultura i tuđe oružje. Za Kranjčevića« (1908), citirala je akademkinja Oraić Tolić, zaključujući predavanje Matoševom porukom ideje nacije u doba globalizacije: »I dok je srca, bit će i Kroacije!«.

Biografija

Akademkinja Dubravka Oraić Tolić, književna je teoretičarka, pjesnikinja, esejistica i prevoditeljica. Za svoj rad primila je brojna priznanja, između ostaloga i Državnu nagradu za životno djelo u području humanističkih znanosti za 2012. godinu i Nagradu HAZU 2013. za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u području književnosti za knjigu Akademsko pismo.

Redovita je članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2014. godine u Razredu za književnost. Potpredsjednica je Matice hrvatske (od 2018.), kao prva žena u povijesti Matice hrvatske izabrana na tu dužnost. Kao istaknuta kroatistica napisala je osobito poticajne radove o Antunu Gustavu Matošu, objedinjene u knjizi »Čitanja Matoša«.