Kompliciran plan konverzije: Na 31. prosinca 1300 bankomata će davati kune

Zbog inflacije Europska središnja banka opet diže kamatne stope. Kako će se to odraziti na građane i trebaju li strahovati od porasta anuiteta za RTL Danas odgovorila je nova čelnica Hrvatske udruge banaka (HUB) Tamara Perko, javlja RTL.

HUB preuzima u turbulentnim vremenima od uvođenja eura, do podizanja kamatnih stopa Europske središnje banke, pa na pitanje na što će se u svom radu najviše koncentrirati, odgovara: “Vremena su izazovna, rastu inflacije, nestabilne geopolitičke prilike, ali od banaka očekujem da budu stabilizacijski faktor, kao što su bile i u prethodnim kriznim razdobljima. No nema samo loših vijesti, nego ima i dobrih. Dolazak eura i ulazak u Schengen, donosi puno dobrih stvari. Posebno se bankarstva tiče euro koji donosi puno dobrih stvari i varijabli koje će omogućiti blaži rast kamatnih stopa nego u drugim zemljama eurozone.”

Kaže da od bankarstva očekuje vrlo bitnu ulogu u tranziciji na zeleno gospodarstvo i ostvarivanju ciljeva koje je zadala Europskih komisija.

Europska središnja banka jučer je četvrti put u nizu podigla referentnu kamatnu stopu. Na pitanje hoće li to pratiti i krediti u Hrvatsku i što će to značiti za hrvatske građane, kaže da je referentna kamatna stopa podignuta za 50 bazičnih bodova, a da Europske središnje banke najavljuje daljnje najavljuju podizanje kamatnih stopa u narednoj godini.

Nastavlja da će se dizanje referentnih kamatnih stopa u Hrvatskoj odraziti nešto kasnije.
“Imamo puno pozitivnih efekata ulaska u euro, građani koji imaju kredite s fiksnom kamatnom stopom ne moraju se uopće brinuti”, rekla je.

Dala je i detalje za one koji imaju kredite s varijabilnom kamatnom stopom te na pitanje koliko bi im mogle rasti rate na godišnjoj razini, odgovara: “To ovisi o iznosu kredita. Prosjek godišnji bio bi oko 1000 kuna, odnosno rast od jedan posto bi se reflektirao na otprilike 1000 kuna godišnje. Treba reći da smo 2009. imali 92 posto kredita s promjenjivom kamatnom stopom, danas je to 38 posto. U izazovnim vremenima to je izvrsna vijest. Kad gledamo ovih 38 posto u cjelini, od njih je 18 vezano na Euribor. Sve je individualno, jesu li na početku ili na kraju otplate kredita, koliko im rata kredita uzima budžeta. Ali bilo bi pametno razmišljati o fiksiranju kamatne stope.”

Odgovorila je i na pitanje bankomata i uvođenja eura. “U razdoblju od 15. prosinca do 15. siječnja na svim bankomatima debitnim karticama novac će se dizati bez naknade.

Manje je poznato da Hrvatska ima jednu od najraširenijih mreža bankomata u Europi. Ima ih 4000 pa je i proces tranzicije jako kompleksni, ljudi rade punom parom. Trenutno ne znam koliko ih ne radi. Trebali bi 31. prosinca biti na 1300 bankomata koji će davati kune, a 1. siječnja na 2700 koji će davati eure.”

Dodala je da se nada da će do 15. siječnja prilagodba bankomata biti gotova te da će svih 4000 bankomata biti u funkciji. “Na stranici HUP-a postoji interaktivna karta bankomata na kojoj se vidi koji bankomat radi. Ako njihov bankomat nije aktivan, na karti će vidjeti prvi bankomat bilo koje banke da radi., za debitne karte podizat će novac bez naknade”, istaknula je čelnica HUB-a.