Prvo istraživanje rejtinga stranaka nakon Milanovićeve kandidature: Jedna je promjena velika i znakovita

Što građani danas misle o izborima jesu li na njih utjecale najave predsjednika Milanovića?

Kako su svi šokovi, preokreti i poruke oko parlamentarnih izbora utjecali na javno mnijenje te kako građani reagiraju na najave predsjednika Milanovića? Agencija Ipsos, odmah po objavi Zorana Milanovića da planira ići na parlamentarne izbore, za Dnevnik Nove TV provela je istraživanje na uzorku od 604 građanina.

IZLAZNOST NA IZBORE

Čak 69 posto ispitanih kaže kako će sigurno izaći na izbore, 17 posto će vjerojatno na birališta. 7 posto vjerojatno će izaći, odnosno 6 posto sigurno neće, dok 1 posto ne zna. Ukupno dakle čak 86 posto izražava čvrstu ili malo manje čvrstu volju da izađe na izbore, što bi bila zaista visoka izlaznost. No, obično stvarnost pokazuje da je ta brojka ipak manja – na parlamentarnim izborima 2020. je svoje biračko pravo iskoristilo manje od polovice birača.

KOGA BIRAČI ŽELE KAO PREMIJERA?

Od onih koji su se izjasnili da izlaze na izbore, 32 posto želi kao premijera vidjeti Zorana Milanovića, a 30 posto Andreja Plenkovića. Ova prednost unutar je statističke pogreške koja u ovom istraživanju iznosi 4 posto. Na trećem je mjestu Sandra Benčić, koju za kormilom Vlade želi vidjeti 12 posto ispitanih. Nikola Grmoja je na 8 posto podrške, Damir Vanđelić ima 3 posto.

REAKCIJE GRAĐANA NA NAJAVE PREDSJEDNIKA MILANOVIĆA

Kako građani reagiraju na najave Zorana Milanovića da će ostati predsjednik, misle li da treba podnijeti ostavku te što općenito misle o njegovoj motivaciji?
Više od polovice, točnije, 54 posto ispitanih vjeruje da Milanović treba odstupiti s mjesta predsjednika Republike prije ulaska u utrku za parlamentarne izbore. No, čak jedna trećina ispitanih – dakle 33 posto – smatra da ne treba. 13 posto nema stav.

Što se motivacije tiče, ispitanicima je ponuđeno nekoliko tvrdnji te su se izjasnili slažu li se s njima. Tako se čak 71 posto ispitanih slaže da Milanović ovime pomaže ljevici, no gotovo 60 posto ispitanih to vidi kao politički mudar potez. 44 posto se slaže da Milanović srozava ugled institucija, 42 posto da koristi poziciju za osobnu korist, a 40 posto da je to što čini zapravo borba za domovinu. 39 posto ispitanih njegov potez vidi kao protuustavan.

No, kakav god utjecaj bio, jedno je neosporno, Zoran Milanović će jedan dio birača motivirati da izađu na izbore, i to čak 18 posto njih. Na 1 posto će utjecati na način da neće izaći na izbore, i to upravo zbog njega, a na gotovo 80 posto neće imati utjecaja.

REJTINZI PARLAMENTARNIH STRANAKA

HDZ je i dalje na prvom mjestu sa 27,3 posto podrške ispitanih, drugi je SDP koji je sada na 22,6 posto podrške. Most i Možemo! dijele treće mjesto sa 8,7 posto podrške, Domovinski pokret je na 7,9 posto.
Ostali su svi kumulativno na 14,9 posto, a neodlučni su na nekih deset posto, i to je zapravo najveća i najznačajnija vijest.

Usporedimo li ove rezultate s rezultatima Crobarometra iz veljače, nema značajnijih pomaka kod nijedne stranke osim kod SDP-a koji s najavama Milanovića bilježi rast od čak 9 posto. Pritom taj rast nije došao nauštrb nekih drugih stranki, nego najviše nauštrb neodlučnih.