Petak, 22. studenog 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

KUĆA S JEDRIMA NA VJETRU

Svestrani Drago Čulina na koncu osmog desetljeća života javnosti podario svoj prvi roman

Autor: Đurđa Baljak

13.03.2024. 18:00
Svestrani Drago Čulina na koncu osmog desetljeća života javnosti podario svoj prvi roman

Foto: Mislav Klanac



U Hrvatskom narodnom kazalištu Zadar jučer je održana promocija romana »Kuća s jedrima na vjetru« autora Drage Čuline. Knjiga je objavljena u izdanju Matice Zadrana i Hrvatskog književnog društva Zadar, a uz autora, predstavili su je Nebojša Gunjević, koji je autor predgovora i tehnički urednik knjige, te Nikola Šimić Tonin, predsjednik Hrvatskog književnog društva Zadar. HRT-ova novinarka Ana Marušić čitala je odabrane dijelove knjige, dok su u glazbenom dijelu sudjelovali učenici Glazbene škole Blagoje Bersa. Moderaciju događaja vodio je Šenol Selimović, predsjednik Matice Zadrana.


Iznimno životno iskustvo


Šenol Selimović je kazao kako roman nosi znakovit naslov s još znakovitijim podnaslovom – »​Ispunjeni obrazac«. Pritom se prisjetio svih autorovih, kako kaže, zapanjujućih sportskih prijenosa, ili pak, kultne emisije »Jugoslavijo, dobar dan«, uz mnoge druge iz njegovog iznimnog životnog i profesionalnog iskustva.


Foto: Mislav Klanac


– Čulina nam je na koncu osmog desetljeća svog života odlučio podariti svoj prvi roman! Međutim, on nikako nije zalutao u književnost jer je to zapravo rodno mjesto njegovog intelektualnog habitusa. Danas imamo čast prisustvovati trenutku kada Čulina sa svojom prvom knjigom, svojom ispovijesti, izlazi pred Zadar, ali i hrvatsku javnost. Priča je to o jednom čovjeku i vremenu gdje kroz glavnog junaka, Jakova Gledinu, iščitavamo intimnu priču, ali istodobno i priču jednog vremena. To je knjiga o našoj zajednici, vremenu i kulturi u kojoj smo živjeli. Stoga, vjerujem kako će se mnogi od nas pronaći u tome, istaknuo je Selimović, zahvalivši Zadarskoj županiji na financijskoj podršci za tiskanje ovog vrijednog štiva, za čiju je naslovnicu zaslužan autorov unuk, Filip Noa.


Preko napora do ostvarenja




U Predgovoru, Nebojša Gunjević istaknuo je kako se Drago Čulina u književnosti pojavljuje na kraju osmog desetljeća života i bila bi prava šteta da je roman ostao u ladici u kojoj je čamio predugih deset godina.


– Poznajući Dragu Čulinu desetak godina, mogu reći kako je on čovjek koji se uz sve prepreke i napore uspio ostvariti. Nazvao sam njegovu knjigu dijamantnom i briljantnom jer mi je jednako zanimljiva nakon četvrtog čitanja, kao i nakon prvog. Kroz obilje silnih likova i događaja u knjizi, Čulina nam na tako živopisan način predstavlja medijske, političke i estradne elite, ali i doušnički polusvijest »moralnih mizerija«, kako ih naziva. On u ovom romanu progovara o našem načinu razmišljanja, kao i o načinu razmišljanja onih zemalja gdje je radio nemali broj godina. U knjizi sublimira raspon od osamdeset godina prilikom kojih se više puta mijenjao politički sustav, ali je jedno ostalo isto – ljudi. Ovo je svakako iskustvena, duboka i proživljena knjiga, bespoštedna životna avantura gdje autor niti malo ne uljepšava, istodobno pozivajući i nas da povučemo crtu, kazao je Gunjević, dodavši kako su mu u knjizi posebno bila zanimljiva, kao vjerniku, autorova tri mistična iskustva koja je doživio u djetinjstvu, u studentskim danima u snu te u zreloj dobi za vrijeme kliničke smrti.


Foto: Mislav Klanac/Drago Čulina


»Gledina gleda, Čulina sluša«


– Razmišljajući o glavnom protagonistu Jakovu Gledini, pao mi je na um Šimićev stih »Pjesnici su čuđenje u svijetu. Oni idu zemljom i njihove oči velike i nijeme rastu pored stvari«, ali i njegov stih iz »Opomene« – »Da ni za čim ne žališ kad se budeš zadnjim pogledima rastajao od zvijezda!«. Dakle, Gledina gleda, a Čulina sluša. Gledina predstavlja model za svakog čovjeka istine koji drugom ne priječi da bude sretan na svoj način, istaknuo je Gunjević.


HRT-ova novinarka Ana Marušić čitala je odabrane dijelove iz romana. Jedan od njih opisuje trenutak rođenja Jakova Gledine uslijed Drugog svjetskog rata negdje u Bukovačkom kraju, gdje se njegov prvi plač stapa s bljeskom tenkovske granate, kako autor Čulina slikovito dočarava. Također, Marušić je čitala i dio koji opisuje začeće Gledine, gdje njegovi roditelji slikovito nakon uspavljivanja petero dječice odlaze u šetnju do vinograda po mjesečini, gdje vodeći ljubav pod stablom smokve slušaju topovske udare iz smjera Benkovca. Osim toga, izdvojila je i mnoge druge istaknute dijelove iz ovog životopisnog romana s autobiografskim elementima.


O autoru


Drago Čulina (1944.) je poznati sugrađanin, dugogodišnji novinar i urednik s bogatim profesionalnim iskustvom. Od 1968. do 1992. godine aktivno je radio kao novinar, urednik, voditelj i komentator na HRT-u. Bio je glavni urednik RTV Centra Zadar od 1978. do 1982. godine te direktor i odgovorni urednik od 1982. do 1992. Tijekom tog razdoblja surađivao je s njemačkom i francuskom televizijom, ZDF-om i France 3, kao voditelj emisija na njemačkom i hrvatskom, odnosno francuskom i hrvatskom jeziku, od 1973. do 1990. godine.


Nakon toga, postao je viši urednik u Deutsche Welle u Kölnu od 1992. godine, istovremeno obavljajući dužnost stalnog dopisnika za HRT, honorarnog dopisnika za Slobodnu Dalmaciju te kolumnista za zadarski Narodni list. Od 2000. do umirovljenja 2009. godine, obavljao je funkciju glavnog urednika i komentatora HTV Studija Zadar. Za svoj izniman doprinos razvoju radiodifuzije u Hrvatskoj, Čulina je nagrađen »Kristalnom kuglom«.