Zdravstvene usluge poskupljuju oko 10 posto. Osjetit će ga oni koji nemaju dopunsko

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) povisio je cijene zdravstvenih usluga koje plaća bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama za obavljeno liječenje. Takva odluka potaknuta je rastom plaća zdravstvenih radnika prema novoj Uredbi o koeficijentima, jer će se skupljim cijenama zdravstvenih usluga svim bolnicama i drugim ustanovama pokriti povećani trošak radne snage.

Više cijene usluga u zdravstvu osjetit će i građani, ali samo oni koji nemaju policu dopunskog zdravstvenog osiguranja te su dužni platiti propisanu participaciju za svaki pregled.

Cijene usluga koje HZZO plaća bolnicama u prosjeku rastu 10-ak posto, što će dovesti i do promjene u visini participacije. No, u Direkciji HZZO-a kažu kako se radi o minornom povećanju u odnosu na ono koje je stupilo na snagu početkom godine, kada je maksimalni iznos participacije po jednom računu za medicinske usluge povećan s 265,44 eura na 530,88 eura.

– Participacije su rasle početkom siječnja 2024. Sad se ne radi o tome već o cijenama koje mi plaćamo bolnicama. Ovakva povećanja događaju se od dva do tri puta godišnje jer se primanja bolnica moraju uskladiti s troškom plaća. Razlika u odnosu na postojeće iznose participacija koje plaćaju pacijenti bez dopunskog zdravstvenog osiguranja bit će minimalna i mjerit će se u centima, poručuje Nenad Korkut, glasnogovornik HZZO-a.

Iako se za osobe koje imaju dopunsko zdravstveno osiguranje zapravo ništa ne mijenja, ovakvo povišenje cijena treba brinuti sve one koji ga nemaju jer će više plaćati zdravstvene usluge, upozorava Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ).

– Ovdje treba podsjetiti da je dopunsko zdravstveno osiguranje dobrovoljno, a ne obavezno, što se prema dizanju cijena za sve one koji ga nemaju ne bi moglo reći, jer će građani biti na neki način prisiljeni dopunski se zdravstveno osigurati. To je i dalje znatno povoljnija opcija od plaćanja zdravstvene zaštite, kaže Belina.

Pritom napominje da se uporno izbjegava definiranje opsega zdravstvene zaštite koju pokriva obavezno zdravstveno osiguranje, tako da bi osiguranici konkretno mogli znati na što mogu računati. Netransparentan je, dodaje, i način na koji HZZO određuje cijene zdravstvene zaštite i načine plaćanja, pa bi bilo jako dobro kada bi građani i o tome dobili više informacija.

Temeljem Uredbe o koeficijentima, ukupni iznos plaća u zdravstvu, prema računici Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) povećat će se od 1. travnja za oko 22 milijuna eura mjesečno.

Na godišnjoj razini trošak za plaće bit će veći za oko 250 milijuna eura, a tu razliku treba nekako kompenzirati jer bolnice iz svojih proračuna, ionako opterećenih dugovima, to jednostavno ne mogu pokriti.

Prema podacima UPUZ-a, ukupne obveze bolnica na dan 31. prosinca 2023. iznosile su 1,6 milijardi eura, dug dobavljačima 900 milijuna eura, a dospjele obveze iznad zakonskih 60 dana 375 milijuna eura.

– Povećanje cijene usluga je nužno, jer povećanje koeficijenata zdravstvene ustanove ne mogu nikako premostiti same. To bi značilo nove dubioze i dulje rokove plaćanja. To je minimum minimuma koji mora biti, ne uzimajući u obzir cijene lijekova i stari dug, kaže Dražen Jurković, direktor UPUZ-a.