Sušna godina u Dalmaciji smanjila je prinose meda

Protekla sezona u Dalmaciji je bila izrazito sušna što je rezultiralo minimalnim prinosima meda, dok je na kontinentu ispaša bila dobra kao i prinosi meda. Tako ovogodišnju pčelarsku godinu u najkraćim crtama opisuje Zlatko Elveđi, predsjednik zadarske Udruge pčelara »Dalmatina« i dugogodišnji uspješni pčelar s kojim smo razgovarali o aktualnostima iz svijeta pčelarstva.

– Pčelari su se ove godine žalili na velike gubitke pčela ne znajući uzrok, ali mislim da je razlog takve situacije nepravovremena primjena tretmana za zaštitu od bolesti. U takvim situacijama potrebno je pčele poslati na analizu kako bi se utvrdio stvaran uzrok pomora, navodi Elveđi koji pomor pčela smatra jednim od većih problema u ovom trenutku.

No, jednako tako su veliki, ako ne i veći, problemi pojave sve veće količine patvorenih proizvoda, te troma i spora administracija.

Patvorenje meda

Patvorenje označava namjerno mijenjanje sastava ili svojstava meda koji nisu njezini prirodni sastojci.

– Patvorenje meda se može vidjeti na svakom koraku gdje je prisutna prodaje meda, počevši od štandova uz cestu u sezoni pa do trgovačkih centara. Nažalost, patvorine su danas toliko dobro napravljene da običan kupac, konzument, ne može na prvu ocijeniti je li med pravi ili ne.

Najčešće su to pripravci koji dolaze uvozom, pa se obavezno preporuča čitati deklaracije na takvom »medu«, napisane sitnim slovima. Nažalost, ima i loših pčelara koji pribjegavaju patvorinama pišući na naljepnicama npr. »Med kadulja«, a na deklaraciji piše da je med s dodatkom ekstrakta kadulje, što može biti i opasno, kaže naš sugovornik te dodaje kako je takav med lako prepoznati, jer ima intenzivan miris kadulje, što nije slučaj s pravim medom. Na kraju takvi pripravci završe u smeću.

– Rješenje takve situacije bi svakako bila pojačana kontrola inspekcija, što bi iziskivalo i dodatna zapošljavanja inspektora, s obzirom na to da u našoj županiji djeluje samo jedna inspektorica za hranu, a to je sramotno malo, kaže Elveđi.

Muke s teglicama

Zlatko Elveđi ističe još jedan veliki problem dalmatinskih pčelara – nabavu nacionalnih teglica za med.

– Teglice nam nisu dostupne nigdje prije Karlovca, što nam izuzetno otežava funkcioniranje, ali i povećava troškove čitavog procesa, kaže predsjednik Udruge pčelara »Dalmatina«.

Za očitovanje o problemima u nabavi nacionalnih teglicama za med kontaktirali smo i Hrvatski pčelarski savez.

– Hrvatski pčelarski savez čini sve da poveća broj korisnika nacionalne staklenke za med na području cijele države, poručuje predsjednik Saveza Dražen Kocet. Ističe da je problem s priobaljem prisutan od početka njezinog korištenja.

– U Upravnom odboru našega saveza sjede cijelo vrijeme i predstavnici te regije koji su imali i imaju priliku predložiti način rješavanja tog problema, predložiti dodatne distributere, tražiti subvencije na razini jedinica lokalne samouprave i slično. Naime, na području cijelog priobalja ne postoji prevelika zainteresiranost, kako distributera, ali isto tako i pčelara, da se poveća broj korisnika, kaže Kocet te navodi primjer dviju županija koje sufinanciraju staklenku u značajnom postotku: Dubrovačko-neretvanska 80 posto i Šibensko-kninska 50 posto. No, kaže predsjednik Saveza, to nije dalo gotovo nikakve rezultate da se značajnije poveća broj korisnika. Zanimljivo je da, dok se odgovornost prebacuje s jednih na druge, u nacionalne teglice pakira se – ajvar!

Zaštita izvornosti

Ipak, nije sve tako crno kada je riječ o dalmatinskim, a onda i zadarskim pčelarima i proizvođačima meda. Pri kraju je, naime, prije pet godina pokrenut projekt za zaštitu izvornosti meda koji objedinjuje četiri dalmatinske županije. Ovaj projekt priznalo je i Ministarstvo poljoprivrede, a županije su ga financirale sa 600 tisuća kuna. Cijela dokumentacija nalazi se trenutačno u Bruxellesu i očekuje se odgovor.

– Očekujemo početkom nove godine priznavanje markice izvornosti dalmatinskog meda i to osam vrsta. Neke od njih su kadulja, vrisak, cvjetni, mandarina…, pojašnjava Elveđi.

Kada je riječ o samoj Udruzi pčelara Dalmatina, jednoj od pet pčelarskih udruga koje djeluju na području Zadarske županije, Elveđi kaže da je u njoj trenutno 58 članova što je čini drugom po veličini i, kako se navodi na njihovoj web stranici, jedna je od aktivnijih udruga. Od 2021. godine i aktivna članica koordinacije udruga Republike Hrvatske koje djeluju na zbrinjavanju rojeva pčela unutar Hrvatske pčelarske službe 112. Osim toga, kaže naš sugovornik, puno surađuju sa Sveučilištem u Zadru na edukaciji studenata za rad u pčelinjaku. Za to je, kaže, najviše zaslužna dr. sc. Janja Filipi.

– Kad govorimo o ostalim aktivnostima održavamo edukaciju za nove članove udruge, rade se projekti i analize zajednica na razne bolesti (nozemoza, varoza), uzgoj selekcioniranih matica, pokazno prikupljanje pčelinjeg otrova te dogovaramo s Hrvatskim šumama sadnju medonosnog drveća i biljaka na području Dalmacije, navodi neke od brojnih aktivnosti predsjednik zadarske Udruge pčelara »Dalmatina«.