Berlin, London i Madrid protiv slanja vojnika NATO-a u Ukrajinu

Berlin, London i Madrid poručili su u utorak da se protive slanju vojnika NATO-a u Ukrajinu, nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron otvorio u ponedjeljak tu mogućnost uz naglasak da ipak zasad o tome nema suglasja. Njemački kancelar Olaf Scholz odbacio je sugestije da će europske zemlje i članice NATO saveza poslati kopnene snage u Ukrajinu.

Njemački zastupnici izjasnili su se protiv te ideje koju je Macron iznio na brzo dogovorenom sastanku europskih čelnika u Parizu u ponedjeljak. Kremlj je upozorio da bi to značilo veliku eskalaciju.

“Još jednom, u vrlo dobroj raspravi, raspravljalo se o tome da ono što je dogovoreno od samog početka među nama također vrijedi i za budućnost, naime da neće biti kopnenih snaga, niti vojnika na ukrajinskom tlu koje bi tamo slale europske zemlje ili države NATO-a”, rekao je Scholz .

On je međutim kazao da se europski čelnici sada čine voljni nabaviti oružje od trećih zemalja izvan Europe kao način ubrzavanja vojne pomoći Ukrajini.

Njemačka je postala drugi najveći dobavljač vojne pomoći Ukrajini od sveobuhvatne ruske invazije na Ukrajinu 2022., ali je iznimno oprezna s koracima koji bi uvukli NATO savez u izravan sukob s Rusijom.

Scholz je dao do znanja da oklijeva poslati Ukrajini projektile Taurus, koji imaju domet od 500 km. Takve bi rakete u ovoj fazi vjerojatno zahtijevale pomoć njemačkih snaga u upravljanju radi preciznog ciljanja, što je za Scholza crvena linija.

Zasad još nije jasno koliko drugih zemalja podržava Macronov prijedlog, premda je francuski čelnik svejedno naglasio da u ovoj fazi nema konsenzusa, iako su se saveznici složili pojačati napore u opskrbi Kijeva streljivom. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da NATO ne planira slanje svojih snaga u Ukrajinu.

Češki i poljski premijer Petr Fiala i Donald Tusk i mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto izjavili su da njihove zemlje ne razmatraju slanje svojih vojnika u Ukrajinu.

Slovački premijer Robert Fico rekao je prije sastanka u Parizu da nekoliko članica NATO-a i EU-a razmišljaju o slanju vojnika na bilateralnoj osnovi i upozorio da bi to razbuktalo sukob.

Oko 20 europskih čelnika okupilo se u ponedjeljak u Parizu kako bi ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu poslali poruku europske odlučnosti u vezi s Ukrajinom i suprotstavili se narativu Kremlja da će Rusija sigurno dobiti rat u trećoj godini. Među njima je bio i hrvatski premijer Andrej Plenković.

Kremlj je u utorak upozorio da će sukob između Rusije i NATO-a postati neizbježan ako europske članice NATO-a pošalju snage da se bore u Ukrajini.

Dužnosnik Bijele kuće je Reutersu u ponedjeljak rekao da ni SAD ni NATO ne planiraju slati vojnike u Ukrajinu. Glasnogovornik britanskog premijera Rishija Sunaka kazao je da Britanija nema planova o većem raspoređivanju snaga u Ukrajini.

“Osim malog broja osoblja koje imamo u zemlji a koje podržava oružane snage Ukrajine, nemamo nikakve planove za raspoređivanje većih razmjera”, rekao je glasnogovornik novinarima, dodajući da se veliki broj ukrajinskih vojnika obučava u Britaniji, a London podržava Kijev opremom.

Španjolska se također ne slaže s francuskim prijedlogom o slanju snaga u Ukrajinu i želi ograničiti pomoć na slanje više oružja i drugog materijala u Kijev, izjavila je glasnogovornica vlade Pilar Alegria na konferenciji za novinare u utorak.

“Jedinstvo je bilo i jest najučinkovitije oružje s kojim se Europa mora suočiti protiv napada (ruskog predsjednika Vladimira) Putina”, rekla je Alegria.

Macron je nakon završetka konferencije o pomoći Ukrajini u Parizu u ponedjeljak rekao da su sve opcije otvorene kako bi se osiguralo da Rusija ne dobije rat protiv Ukrajine.

Macron je rekao da nije bilo konsenzusa o korištenju kopnenih trupa na sastanku preko 20 šefova država i premijera, ali da se ništa ne može isključiti u pogledu buduće dinamike. Svaka država može samostalno i suvereno odlučiti o raspoređivanju kopnenih trupa.