Većina glavatih želvi uginula uslijed zapletanja u ribarske mreže

Većina glavatih želvi (Caretta caretta) pronađenih u nedjelju na obali uvale Sakarun na Dugom otoku uginula je najvjerojatnije uslijed zapletanja u ribarske mreže, izvijestili su u četvrtak iz Javne ustanove za zaštitu prirode Zadarske županije Natura Jadera.

Dvije kornjače uginule prije više od mjesec dana i kod njih uslijed autolize tkiva patolozi nisu bili u mogućnosti utvrditi eventualne patološke promjene. Ostale kornjače uginule su prije pet do 15 dana, stoji u izvješću koje su potpisali patolozi Željko Mihaljević i Šimun Naletilić.

Ta procjena, ističe se, ovisi o puno vanjskih čimbenika, poput temperature mora i zraka i ne mora biti u potpunosti točna.

Kornjače su različite veličine, najveća je dužine oklopa 74, a najmanja 33 centimetra. Dvije najmanje procijenjene su starosti oko pet, a ostale između 10 i 15 godina. One su dobrog gojnog stanja, bez zapaženih epibionata.

Kod najmanje kornjače utvrđene su patološke promjene sepse nakon invaginacije crijeva.

Od svih kornjača izuzeti su tkiva i organi za dodatne laboratorijske pretrage, nakon kojih će se više znati o njihovu zdravstvenom stanju.

Na obdukciju u Hrvatski veterinarski institut u Zagrebu jučer je s Dugog otoka dopremljeno sedam kornjača. Transport su organizirali JU Natura Jadera, Komunalno društvo Dugi otok Zverinac i Agroproteinka.

U epidemiološkom izvidu stručna voditeljica JU Natura Jadera Morana Bačić utvrdila je različito doba uginuća kornjača nađenih na plaži Sakarun, što su potvrdili i patolozi.

Glavate želve provode zimske mjesece u stanju usporenog metabolizma na morskom dnu. U tom razdoblju rijetko izranjaju na površinu kako bi udahnule zrak.

Kornjače koje u takvom stanju završe u koći vrlo su usporene i ostavljaju dojam da nisu žive. Vraćanje takvih jedinki natrag u more može dovesti do njihovog utapanja. Ribari bi ih trebali zadržati na palubi neko vrijeme, idealno u položaju gdje su leđa nešto više od glave, što olakšava izbacivanje vode iz pluća te ih pustiti natrag u more nakon što se ponovno aktiviraju, objašnjava Morana Bačić.

Procjenjuje se, dodala je, da se pridnenim koćama u Jadranskom moru svake godine ulovi više od 5000 morskih kornjača.